Petak, 2. prosinca 2022

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Gospodarstvo Zadra

Manolo Birkić: Prevelika oslonjenost na turizam i oporezivanje ekstraprofita mogu kočiti zapošljavanje

Autor: Nikolina Lucić

21.11.2022. 12:06
Manolo Birkić: Prevelika oslonjenost na turizam i oporezivanje ekstraprofita mogu kočiti zapošljavanje

Foto: Osobna arhiva



Bliži se blagdan Sv. Krševana i Dan grada Zadra što nam je bio povod da pitanje o tome kako danas živi grad uputimo poznatim Zadranima, istaknutim u raznim područjima društvenog i gospodarskog života. S obzirom na aktualnu inflaciju i krizu za kratki osvrt kako diše gospodarstvo i poduzetništvo zamolili smo Manola Birkića, voditelja zadarske podružnice udruge Glas poduzetnika.


Izgubljeni u prijevodu


Birkić nam je dao svoje mišljenje o utjecaju gospodarske krize na lokalno gospodarstvo, prevelikom oslanjanju na turizam, kao i jednoj od najvrućih nacionalnih gospodarskih tema, a to je uvođenje poreza na ekstraprofit.


– Što se tiče najavljenog uvođenja poreza na ekstraprofit, prvenstveno bi morali razjasniti neke stvari, a to je da se većina stvari za koje se Vlada odlučuje, temelji na smjernicama EU, ali mi uvijek budemo nekako izgubljeni u prijevodu. Druge članice i Europska komisija predlažu oporezivanje samo energetskog sektora, to je upravo taj sektor koji je zarađivao ekstraprofite na spekulativnim cijenama plina i struje, a kod nas bi htio uprihoditi novac i to po stopi od 33 posto od svih tvrtki koje ostvaruju više od 300 milijuna kuna prihoda, te od svih koje su u 2022. godini imale dobiti 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine, navodi Birkić i dodaje kako se tu javlja nekoliko pitanja, a najvažnije je ono kako će se odrediti koje su tvrtke profitirale na rastu cijena energenata i upravo u ovom periodu doživjele poslovni bum.




– Također, postavljamo pitanje kako bi se uvođenje oporezivanja ekstraprofita, tj. dodatnih izdataka odrazilo na određene dugoročne financijske i organizacijske planove, kao i planove zapošljavanja. Na primjer, tvrtka koja je na vrijeme i uspješno prebrodila energetsku krizu, morat će zbog svoje sposobnosti i pravilne optimizacije poslovanja platiti državi 33 posto više. Ta bi odluka za sobom mogla donijeti i mnoge negativne reperkusije, koje se prvenstveno tiču toga žele li poduzetnici nastaviti poslovanje u Hrvatskoj pod tim uvjetima, kao i hoće li se zbog toga nastaviti trend odljeva intelektualnog kapitala. Uvođenje poreza na ekstraprofit definitivno će zaustaviti potencijalne investicije i rast plaća, kazao je Birkić, dodavši kako prevelika ovisnost i orijentacija na turizam, koji su posebno vidljivi u Zadru ukupnu lokalnu ekonomiju čini osjetljivijom na krizu.


Razvijati i druge gospodarske grane


– Ako usko gledamo turističku sezonu i dobre rezultate ovog ljeta, da, to je trenutačno popravilo sliku, ali moramo imati na pameti da su to priljevi novca samo u ljetnom periodu koji većina koja se bavi turizmom mora razvući na cijelu godinu. A predviđanja što se tiče energenata su takva da će cijene ponovno rasti i to u periodu kad nema priljeva novca tj. taman u periodu između turističkih sezona. Stoga možemo samo reći da će akumulirani sezonski novac samo malo ublažiti cijelu situaciju s potencijalno velikom recesijom koja uvelike ovisi o vanjskim utjecajima, istaknuo je Birkić, objašnjavajući kako je već puno puta naglasio da mu je žao što je situacija u našoj državi takva da se većina poduzetnika, uključujući i zadarsko područje, bazira na turističkoj grani gospodarstva.


– Imamo čisti primjer gdje smo se svi uvjerili kako je ta grana vrlo krhka. Podsjetimo se vremena od COVID krize pa na ovamo i sad ako pogledamo rat u Ukrajini. Sve su nam to veliki uskličnici koji nas alarmiraju da se trebamo malo trgnuti i iskoristiti i druge grane gospodarstva. Da ne ispadne da samo govorimo loše stvari ipak su se počele razvijati i druge gospodarske grane što uveliko poboljšavaju našu gospodarski sliku, kazao je Birkić.


– Da UGP nije reagirao na prijedlog da će svako trgovačko društvo svoj temeljni kapital uskladiti s novom valutom i pritom platiti javnobilježničke pristojbe u visini od oko 2.500 kuna, te računajte da ima oko 150 tisuća trgovačkih društava tu dolazimo do cifre od 350 do 400 milijuna kuna Ovakve stvari se ne bi smjele događati i cjelokupna konverzija bi trebala proći bez troškova za poduzetnike i građanine, poručio je Birkić.