Nacionalni ispiti za osmaše kreću danas s Hrvatskim jezikom

Od danas 13. pa sve do 31. ožujka u 886 škola na području Republike Hrvatske kreće se s provođenjem nacionalnih ispita za osmaše. Učenici startaju s Hrvatskim jezikom danas u 9 sati, a ispit traje do 12.30 sati. Taj dan učenici su slobodni po pitanju regularne nastave. Već dva dana nakon, 15. ožujka piše se ispit iz Engleskog jezika koji traje od 9 do 10.30 sati. Matematika je na rasporedu 17. ožujka i piše se također u vremenu od 9 do 10.30 sati kao i ispiti iz Biologije, Fizike, Geografije i Kemije koji su na rasporedu 21, 23, 27. i 29. ožujka. Ispit iz Povijesti posljednji je na rasporedu i to 31. ožujka i traje također od 9 do 10.30 sati, a njime ujedno i završava provođenje nacionalnih ispita.

Usprkos pretrpanom i stresnom rasporedu, za vrijeme pisanja ispita učenici imaju skraćenu nastavu. Ispite iz ukupno osam predmeta distribuira Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Nacionalni ispiti među osmašima prvi su se put proveli lani, ali eksperimentalno u 81-oj odabranoj školi, dok ove godine prvi put cijela generacija osmaša sudjeluje u standardiziranom ispitivanju usvojenog znanja od 5. do 8. razreda. Nakon prošlogodišnjeg eksperimentalnog uvođenja ovih ispita, ovogodišnji će ipak ostati na razini informativne provjere znanja učenika, čiji će rezultati biti svojevrstan pokazatelj kako profesorima, tako i samim učenicima, jednima na način da će se ukazati gdje i na čemu bi se trebalo poraditi, a druge potencijalno usmjeriti na pravi odabir nastavka srednjoškolskog obrazovnog programa, sukladno preferencijama i mogućnostima, što će, dakako, biti razvidno iz rezultata samih ispita.

Gradivo iz cijelog obrazovanja

– Ispiti sadrže gradivo iz njihovog cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja. Cilj cijele priče je vidjeti gdje smo i što smo, odnosno na ovaj način će se vidjeti koliko su učenici usvojili znanja kroz vrijeme koje su proveli u školi. Rezultati tih ispita bi trebali biti smjernica koju srednju školu bi trebali u konačnici odabrati, odnosno da se prema tim rezultatima mogu lakše orijentirati. Zbog toga bi učenici, ali i njihovi roditelji provedbu ispita trebali ozbiljno shvatiti te ozbiljno pristupiti polaganju ispita. Na takav način će sebi stvoriti nekakvu konstrukciju koju bi srednju školu željeli upisati te što ih tamo očekuje. Naravno, strukovne škole su s manjim obimom općih predmeta, dok su gimnazije s većim brojem općih predmeta te automatski zahtjevnije po tom pitanju. Strukovni dio je više praktični rad, kazuje ravnateljica zadarske Osnovne škole Bartula Kašića, Katica Skukan dodajući kako misli da je provođenje nacionalnih ispita dobra podloga kako za učenike, tako i za školu.

Nacionalni ispiti za sada još uvijek nisu u rangu polaganja državne mature, da su uvjet upisa na fakultet, odnosno u ovom slučaju za upis u srednje škole, no čini se kako sve ide u tom smjeru.

– Čini mi se da sve ovo vodi k tome. Iskreno, smatram da bi to čak bio i najispravniji način, odnosno filter za upis u srednje škole. Na ovaj način ćemo dobiti nekakve povratne informacije gdje dobro stojimo, a što na neki način treba popraviti. Prošle godine su ispiti uvedeni eksperimentalno, a ove godine još im se nije pristupilo na način da je to u rangu male mature. Naputak je da se rezultati ipak mogu samo u obliku bilješke staviti u e-dnevniku pored svakog predmeta koje dijete polaže, ali sigurno neće biti uteg koji će presuditi o konačnoj ocjeni. No, ponavljam, svakako će biti smjernica za upis u srednje škole, nama, djeci, a i poruka roditeljima i srednjim školama da vide kojim kapacitetom djece se raspolaže. Na temelju toga na razini države dobit će se povratna informacija o uspjehu i realnom znanju učenika. Naime, po nekim istraživanjima odnos odličnih uspjeha učenika s njihovim znanjem je u velikom nesrazmjeru. Ovi ispiti bi trebali pokazati realno stanje. U njima je sve ono što su oni učili, a trebali bi znati, i ponijeti osnovu znanja iz osnovne škole u daljnje školovanje, naglašava ravnateljica OŠ Bartula Kašića.

Prate se postignuća učenika

Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ističu kako će se u naredna tri tjedna prema školama distribuirati oko 320 tisuća ispita, što je tri puta više nego za državnu maturu. Ispiti će se provoditi u strogo kontroliranim uvjetima, kao i ispiti državne mature, što znači da su ispiti u škole stigli zapakirani u vrećice. Škole su morale osigurati ormar ili prostoriju pod ključem kojem pristup imaju samo školski koordinator i ravnatelj škole, a vrećice s ispitnim materijalima ne smiju se otvarati do početka ispita. Svi ispitni materijali pristigli u školu strogo su povjerljivi i slično kao i na maturi, zapakirani su u zasebnoj sigurnosnoj vrećici sadrže i vrećicu za povrat ispita u koju je nakon završetka provedbe ispitivanja potrebno staviti sve ispitne materijale učenika. Iako ispiti počinju u 9 sati, učenici će u učionice ulaziti već u 8.30 sati i svoje osobne stvari, uključujući mobitele i sve druge elektroničke uređaje, morat će ugasiti i odložiti na predviđeno mjesto. Sa sobom smiju imati samo kemijsku olovku te ostali dopušteni pribor za pisanje ispita koji se provodi. Nacionalne ispite piše četrdesetak tisuća osmaša, u svim školama pod jednakim uvjetima. Kao što smo prije spomenuli nacionalni ispiti neće biti kriterij za upis u srednje škole u ovoj školskoj godini i neće ulaziti u rubriku ocjena, a istovremeno s provedbom ispita za ostale uzraste provodit će se nastava kako bi se zadovoljila norma sati, što pred škole stavlja velike organizacijske izazove jer ne samo da treba osigurati prostor za provođenje ispita, već i kadar. Ispiti se ne ocjenjuju brojčanom ocjenom, već opisno te postoje četiri razine – napredna, srednja, osnovna razina i ispod osnovne razine. Izostanak učenika na dan pisanja nacionalnih ispita potrebno je opravdati kao i svaki drugi izostanak s nastave te neće biti moguće naknadno pisanje nacionalnih ispita. Nacionalnim ispitima gotovo svi obrazovni sustavi na nacionalnoj razini sustavno prate postignuća u ključnim navedenim područjima kako bi se na svim obrazovnim razinama, od razine škola do razine obrazovne politike, poduzele mjere koje će osigurati da postignuća budu na zadovoljavajućoj razini u skladu s mogućnostima svakoga učenika.