ponedjeljak, 30. siječnja 2023

Weather icon

Vrijeme danas

1 C°

ZLATNA KUNA

Nautički turizam uvijek će imati važnu ulogu u hrvatskom turizmu

Autor: Marina Vlakić

05.12.2022. 17:18
Nautički turizam uvijek će imati važnu ulogu u hrvatskom turizmu

Foto: Euronautic



Tvrtka Euronautic dobitnica je plakete Zlatna kuna Županijske komore Zadar u kategoriji malih firmi. Ova relativno mlada čarter tvrtka intenzivan rast bilježi zadnjih sedam godina, zboig čega su djelatnost proširili na Šibensko-kninsku županiju otvarajući bazu u Pirovcu. Direktorica tvrtke, Katarina Vujević Babara, ističe kako su s radom započeli 2002. godine u Biogradu kao monotipni charter sa svega četiri jedrilice, dok danas tvrtka broji već preko 80 plovila.


– Osnovna djelatnost našeg poduzeća vezana je uz čarter menadžment model poslovanja koji svakom vlasniku plovila omogućuje uključenje u čarter program te povrat svoje investicije kroz nekoliko godina. Tvrtka obavlja usluge iznajmljivanja čarter smještaja, servisa i održavanja plovila te prodaju plovila. Sva su plovila u floti pod programom čarter managementa, u vlasništvu različitih pravnih osoba, domaćih i stranih. Prodaja usluge smještaja odvija se kroz brokerski odnos s preko 300 europskih agencija i šire. Tvrtka na godišnjoj razini ostvaruje preko 11.000 noćenja godišnje te se uz prosjek od 160 noćenja godišnje po plovilu svrstava u gornjih 20 posto čarter tvrtki u Hrvatskoj po učinkovitosti, kaže gospođa Vujević Babara.


Baze u Biogradu i Pirovcu


Zapošljavaju 22 djelatnika, a zbog daljnjeg rasta primat će još ljudi. Plovila su im smještena u dvije različite baze, u Biogradu na Moru i u Pirovcu, čime pridonose i razvoju manjih naselja na hrvatskoj obali:




– Vizija tvrtke nije se mijenjala od njenog osnutka do danas. Nastojimo služiti društvenim i rekreacijskim aspektima jedrenja, kao i poduzetničkom duhu vlasnika plovila, kako bismo osigurali da svatko može sudjelovati u nautičkoj industriji i njezinoj bogatoj kulturi. Trudimo se nadmašiti očekivanja vlasnika plovila, gostiju i ljubitelja mora pružajući sveobuhvatnu, inovativnu i fleksibilnu uslugu.


Plaketa Zlatna kuna nagrada je svim djelatnicima tvrtke koji se svakodnevno bore sa svim izazovima rada u turizmu s različitim profilima ljudi te rješavaju razne izazove, stavljajući na prvo mjesto čovjeka, potom ljudsku imovinu, u uvjetima ljetnih vrućina, sve to s velikim osmijehom. Plaketa nam je poticaj za daljnji rad s ciljem proširenja našega tima te daljnjeg pružanja kvalitetne nautičke usluge, naglašava direktorica Euronautica, napominjući kako je razdoblje korone bilo najizazovnije za tvrtku.


– Neizvjesnost, jako puno rada, otkaza rezervacija, prebacivanja rezervacija, smetnji u radu, izolacija i nemogućnosti obavljanja servisa radi restrikcija, svega je tu bilo. Ali na kraju je korona za nautiku donijela i nešto dobro. Nautički turizam otkrio je turistički sektor te je ljudima koji ranije nisu razmišljali o jedrenju ili plovidbi kao načinu odmora, u koroni to djelovalo kao najsigurnija opcija. Time se otvorilo cijelo jedno novo tržište. Sezone su nam bile kratke, ali smo dobro radili u intervalima u kojima smo smjeli raditi, odnosno s punim kapacitetima. I preživjeli smo, mi i naši vlasnici plovila. Što se tiče poskupljenja energenata, ono za nas ne predstavlja toliki problem kao u drugim sektorima privrede. Istina je da uzrokuje poskupljenje cijena i u tom smislu osjećamo negativni utjecaj, ali pokušavamo poskupljenje sirovina popratiti većim cijenama usluge smještaja. Mi nismo proizvodnja, naša plovila ne troše toliko struje, već imaju minimalnu potrošnju goriva te smo donekle spašeni, pojašnjava direktorica.


Dobre najave za iduću sezonu


O predviđanjima za iduću turističku sezonu te općenito situaciji u nautičkom sektoru, napominje kako Hrvatska ima najveću čarter flotu na svijetu, ali da uvijek ima prostora za širenje.


– Ali nitko ne zna koliko se ova flota može širiti. I to je veliki problem za našu branšu te čekamo izradu znanstvene studije koja bi pokazala koliko je uopće tog kapaciteta, odnosno koliko to brodova uopće može istrpjeti naša prekrasna obala. Radi lakšeg razumijevanja mogu to usporediti s apartmanizacijom gdje se možemo zapitati ima li prostora za izgradnju novih apartmana. Ima koliko hoćeš, ali je li to dobro za našu državu, naš turizam i domicilno stanovništvo. Nije. Inače najave za slijedeću sezonu su dobre i buking ide uobičajenim tempom. Uvijek volimo naglasiti da je nautika puno više od turizma i odmora, ona je sport i strast, te tko jednom proba, taj se više ne vraća klasičnom obliku smještaja, pojašnjava Vujević Babara.


Najzastupljenija su im tržišta Slovenija, Njemačka, Austrija, Češka, Poljska, Hrvatska i Italija. Biograd i Pirovac idealna su polazišna točka za nautičare, a klijenti se za destinaciju odlučuju ovisno o tome što žele. Naime, ako žele mir odlaze na Kornate ili prema sjevernom Jadranu, a ukoliko žele šušur i zabavu, kaže direktorica, upute se na Hvar, Brač i Vis, a najčešće putuju prema jugu Dalmacije.


Dobra suradnja s Ministarstvom mora


O tome kakvom danas vidi ulogu nautičkog turizma u hrvatskom turizmu, kakve su mogućnosti Hrvatske za razvijanje elitnog nautičkog turizma te gdje je tu Zadar, direktorica Katarina Vujević Babara kaže kao je nautički turizam uvijek imao i imat će važnu ulogu u hrvatskom turizmu.


– Čarter branša ima jako dobru suradnju s Ministarstvom mora koje je naše primarno ministarstvo, dok nas Ministarstvo turizma tek odnedavno primjećuje i počinje ozbiljnije shvaćati. Time dolazimo do puno prepreka u radu, jer nadležna ministarstva slabo poznaju način na koji naša branša uopće funkcionira. Mislim da smo miljama daleko od elitnog turizma i da je u ovakvim uvjetima, gdje većina marina ne može niti privezati nekoliko velikih mega jahti, a kamoli pružiti im elitnu uslugu, suludo pričati o njemu. Uostalom, čemu naginjanje elitnom nautičkom turizmu jer kakve benefite on sa sobom nosi? Mi smo u Euronauticu uvijek bili pristaše klasične nautike, odnosno nautike koja podrazumijeva ljubav prema moru, jedrenju, ekologiji i prirodi, a ne skupim vinima, morskim igračkama i crvenim tepisima, zaključuje Vujević Babara.