Predsjednik Republike, ministri i tisuće građana odali počast žrtvama srpske agresije na ravnokotarsko mjesto

Foto: Arif Sitnica

Dostojanstveno i civilizirano jučer je u Škabrnji obilježen Dan sjećanja na žrtvu, koje je to mjesto pretrpjelo prije 31 godinu, 18. studenoga 1991. godine. Na to ravnokotarsko mjesto izvršen je napad JNA, srpskih paravojnih postrojbi SAO Krajine i dobrovoljačkih skupina iz Srbije i BiH. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji je ubijeno 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz toga mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava.

Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u mjesto, kod zaseoka Ambara, odakle je i krenuo program obilježavanja, odnosno kolona sjećanja. Rijeka mještana, branitelja, obitelji preminulih i poginulih hrvatskih branitelja i civila te brojnih političara krenula se od ranih jutarnjih sati, unatoč lošem vremenu, slijevati prema Škabrnji, da hodnjom i molitvom odaju počast svim žrtvama. Prema nekim procjenama, događaju je nazočilo oko pet tisuća ljudi, a uz lokalne političare, stigli su i hrvatski predsjednik Zoran Milanović i četvorica ministara – Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja te Ivan Paladina, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Bilo je tu i državnih tajnika, saborskih zastupnika te osoba iz javnog života.

Razoreno selo

Kako je u svom obraćanju istaknuo načelnik Ivan Škara, danas se svi mještani s jednakom tugom i boli prisjećaju tužnog i krvničkog napada koji je Škabrnju obilježio zauvijek.

– Napad koji je prije više od tri desetljeća krenuo s ovog mjesta, za rezultat je imao »mrtvo selo«, kako su na zidu škole napisali sami agresori. U jednom danu uništeno je jedno od najrazvijenijih mjesta u ovom kraju u kojem je do tad živjelo više od dvije tisuće ljudi. Srušene su i zapaljene kuće, crkva, škola, ubijeni su nedužni ljudi i razorene su brojne obitelji, rekao je škabrnjski načelnik, dodajući kako se Škabrnja, unatoč svim nedaćama, nakon rata podignula kao feniks iz pepela.

– Živote naših poginulih i preminulih ne možemo više vratiti, ali možemo i moramo zauvijek čuvati uspomenu na njih kao nešto najsvetije. Naša obveza je pričati djeci i mladima priču o Škabrnji, ponosnom hrvatskom selu koje je doživjelo najveću tragediju, ali je nastavilo živjeti i pokazalo kako se voli svoja domovina, emotivno je naglasio Škara, koji je u vrijeme napada na svoje mjesto imao tek četiri mjeseca.

Nakon kratkog, prigodnog programa na ulazu, krenula je nepregledna kolona ljudi ispunjena emocijama, boli, sjećanjem i uspomenom na patnju Škabrnjana. Vijenci i svijeće prvo su položeni pokraj spomen-obilježja masovne grobnice pokraj Osnovne škole Vladimira Nazora, a potom je u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana svečana sveta misa koju je u zajedništvu s brojnim svećenicima predvodio zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Kako je u svojoj nadahnutoj homiliji naglasio mons. Puljić, neprijateljska vojska nije uspjela u svojoj namjeri da uništavanjem Vukovara i Škabrnje u Hrvatima ugasi želju za samostalnošću i slobodom.

– Uništavajući kulturu i tisuće života lijepoga baroknoga grada na plavom Dunavu, te paleći kuće i ubijajući 86 nevinih života ovoga ponosnoga kotarskoga mjesta Škabrnje, okupator je mislio zločinima i razaranjem hrvatskih ognjišta i svetišta zauvijek ugasiti njihovu neutaživu čežnju za slobodom. A ta čežnja nakon pada Berlinskoga zida, toga vidljivoga sramotnoga znaka moći ateističke i komunističke ideologije, još više je rasla i bujala u srcima ovoga puka. Bila je nošena onim Gundulićevim snom »o lijepoj, dragoj i slatkoj slobodi, koju nam višnji Bog je do«. I širila se velikom brzinom od juga do sjevera, i od istoka do zapada, pa je ništa nije moglo zapriječiti. Čak ni strašna stradanja Vukovara i Škabrnje nisu je mogla zaustaviti, rekao je nadbiskup Puljić, naglasivši u nastavku kako niti jedna žrtva nije uzaludna.

HOS-ova zastava

– Stradanja ljudi u Škabrnji i u Vukovaru, kao i sve druge žrtve diljem Lijepe Naše, donosimo danas na oltar da ih prikažemo s euharistijskom žrtvom koja je predokus vječnoga života. Mi se, dakle, ne gubimo na vjetrometini ovoga bespuća i ne bojimo ni bolesti, ni stradanja, pa ni smrti, jer »znamo da naš Izbavitelj živi« i da njemu u susret idemo. Samo snažna vjera, braćo i sestre, jaka ljubav i nesalomiva nada kadra je sve pobijediti, istaknuo je zadarski nadbiskup.

Predsjednik Zoran Milanović u Škabrnju je stigao nekoliko minuta poslije podneva, a nakon posjeta Općini, gdje ga je dočekao načelnik Ivan Škara, kratko se zadržao na trgu ispred crkve gdje se pozdravio s okupljenima. U pratnji ministara i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja priključio se mimohodu »Korak po korak« do oko tri kilometra udaljenog groblja sv. Luke gdje je položio vijenac i zapalio svijeću u počast žrtvama ispred Središnjeg križa kod spomen-obilježja za poginule u Domovinskom ratu.

Tijekom Milanovićevog boravka pratilo ga je dvadesetak ljudi, s višemetarskom HOS-ovom zastavom s istaknutim pozdravom »Za dom spremni«, a posebno su je istaknuli u mimohodu, tik pred ulazak na mjesno groblje svetog Luke. S obzirom na to da je Milanović svojevremeno iz Zadra otišao s proslave VRO Maslenica zbog sličnog razloga, izostanak bilo kakve njegove reakcije začudio je sve prisutne.

Vijence podno središnjeg križa na groblju su, uz predsjednika, položili predstavnici Vlade, izaslanik predsjednika Sabora Andro Krstulović Opara, sudionici obrane Škabrnje predvođeni zapovjednikom Markom Miljanićem, predstavnici braniteljskih udruga te brojne delegacije iz cijele Hrvatske.

Zadarski župan Longin u Vukovaru

Zadarska županija izvijestila je jučer da je župan Božidar Longin sudjelovao u Koloni sjećanja u Vukovaru. S obzirom na to da je župan Zadarske županije, od Longina se očekivalo da na taj, za sve mještane Škabrnje težak i mučan dan, dođe u njihovo mjesto i simboličnom gestom zajedničke hodnje oda počast žrtvi, podnesenoj za slobodu Hrvatske. On je radije izabrao Škabrnju posjetiti dan ranije, dok je na središnji dan obilježavanja u tom ravnokotarskom mjestu jedini župan bio onaj šibensko-kninski Marko Jelić.

Butković: Vrijeme podjela treba biti iza nas

Ministri su odmah na početku novinarima kazali kako neće davati nikakve posebne izjave, ali su se Paladina i Butković kratko osvrnuli na posjet Anje Šimprage, potpredsjednice Vlade iz redova SDSS-a, Škabrnji. Podsjetimo, nekolicina mještana je njezin dolazak »pozdravila« okretanjem leđa te uzvikivanjem »sramite se«.

– Teško je nekome tko nije proživio isto što i branitelji doživjeti njihove emocije i ne želim ni pomišljati o tome da mogu razumjeti njihove emocije. Ne želim komentirati njihov potez, a Šimpraginu gestu u potpunosti pozdravljam. Danas je dan kada trebamo izraziti pijetet i žaljenje za svim žrtvama te veliku zahvalnost svim hrvatskim braniteljima, rekao je Paladina. Potpredsjednik Vlade Butković smatra da unatoč bolnim ranama, treba krenuti dalje.

– Vrijeme podjela bi trebalo biti iza nas. Razumijemo kako su rane još uvijek svježe i da su oni to napravili iz emotivnih razloga, a ne političkih. Moramo nakon trideset godina od rata riješiti to pitanje jednom za svagda, unatoč teškim trenucima, no nadam se kako će s vremenom biti bolje, naglasio je.