VIDEO Divlje svinje na otoku Pagu stočarima stvaraju velike probleme

Snimka divlje svinje koja trči po paškom kamenjaru u istočnom dijelu otoka zapalila je od nedjelje, od kada se pojavila, sve društvene mreže, a među uzgajivače ovaca na otoku Pagu unijela nemir i brigu. Nerijetko u potrazi za hranom divlje svinje pretrčavaju cestu te je na jednu takvu prije mjesec i pol dana naletio sin Branka Fabijanića iz Gorice na Pagu.

Odstrel je dozvoljen

– To se dogodilo u večernjim satima. Izletila je naglo, udarac je bio visoko, u visini recimo svjetala automobila. Razbio je auto, novu Mazdu 2. Radi se negdje o 20 do 25 tisuća kuna štete, Nismo ju našli, ali po prijavi, policija je izolirala čekinju. Nakon nekoliko dana dečki iz Solane Pag zvali su da su našli uginulu divlju svinju baš na tom području gdje smo ju mi tražili, kazuje nam Branko.

On je inače i vlasnik OPG-a Branko Fabijanić koji se bavi uzgojem i prodajom ovaca te prodajom sira, a trenutno ima 100-tinjak ovaca te je s pravom zabrinut, s obzirom da je vrijeme kada su se ovce počele janjiti i divlje svinje mogu napraviti veliku štetu, ukoliko se promptno ne reagira, kako njemu, tako i drugim paškim uzgajivačima i proizvođačima. Naime, divlja svinja nije zaštićena vrsta kao vuk, te za stoku koju divlja svinja zakolje država ne isplaćuje odštetu kao što je to slučaj ukoliko je predator vuk.

– Prema Zakonu o zaštiti prirode i EU-ovoj Direktivi o staništima, odstrel vuka može se dopustiti iznimno, u interesu javnog zdravlja i sigurnosti ljudi. Također, može se dopustiti odstrel radi sprječavanja ozbiljne štete na imovini, uključujući stoku, ali samo ako za to ne postoje druge pogodne mogućnosti i ako to neće štetiti očuvanju populacije. No, odstrel divlje svinje je dozvoljen te od Lovne grupe Pag očekujemo da provedu hajku, kako ovaj problem ne bi ekskalirao. Naime, uginućem samo jedne ovce vi ne gubite samo ovcu, već i bar jedno janje te 10 do 12 kilograma sira koji bi se proizveo njezinom mužnjom. Šteta koja bi nastala ubijanjem samo jedne jedinke kretala bi se od 2.000 do 3.000 kuna. Činjenica jest da se divlje svinje jako brzo razmnožavaju i ukoliko sada budemo čekali mogli bismo se svi skupa naći u zaista velikim problemima, ističe Branko.

Foto Arif Sitnica – Branko Fabijanić

Svežder bi mogao napasti janjce

Pretpostavlja se kako su divlje svinje na Pag došle plivajući od otoka Vira i Mauna ili s kopna preplivavajući Podvelebitski kanal, dok za kopneni put imaju i Paški most. Osim što su viđene sa sjeverne strane otoka bliže samom mostu, odnosno kopnu, viđene su i na južnoj strani gdje je zabilježeno više prometnih nesreća. Stočari su u strahu, s obzirom da se radi o životinji koja se brzo razmnožava, vjeruju kako bi stvari ubrzo mogle izmaknuti kontroli. Divlja svinja je svežder te stočari očekuju kako bi u potrazi za hranom mogle početi napadati ovce, odnosno mlade janjce, s obzirom da se sezona janjenja zbog suše ove godine pomaknula, te je upravo u punom jeku. Iskustva stočara s Pašmana i Cresa su pokazala da im je nakon janjenja primamljiva ovčja posteljica, a nakon toga kako pričaju, ubijaju i pojedu cijele janjce.

Još jedan OPG-ovac, Dražen Crljenko, također uzgajivač ovaca i prodavač sira na Pagu upozorava kako situacija nije nimalo bezazlena.

– Predsjednik sam Udruge uzgajivača ovaca na Pagu i u ovom trenutku svi strepimo. Osim dvije, tri prometne nesreće što su ljudi imali, nismo imali problem da je napadala stoku, za sada. Ali poučeni iskustvom ljudi s Cresa i s Pašmana imamo realan strah od tog scenarija. Footografije s ta dva otoka, koje možete pronaći na internetu, su strašne. Divlje svinje iskasape uglavnom janje, i doslovno sve pojedu. Nedavno smo imali jedan slučaj, iako se pretpostavljalo da je u pitanju lisica, možda je bila i divlja svinja. Pojedeno je sve, samo su glave i nekoliko koščica ostale. Možda se divlja svinja razmnožila, možda su to već učinili mladi, nismo pametni. No, nesporna je činjenica da ćemo imati velikih problema ukoliko pravovremeno nešto ne poduzmemo i to odmah, sada, kazuje Crljenko.

Foto Arif Sitnica – Dražen Crljenko u strahu je za svoje janjce

– Mislio sam danas nazvati i lovnika Lovne grupe Pag, Damira Pernara i s njim dogovoriti sastanak kako bi se urgentno počele raditi hajke jer činjenica je da se divlja svinja koti dva puta godišnje, ima po pet šest mladih. Ako njih sada po nekakvim procjenama ima možda pet do 10 komada, za tri godine imali bismo ovdje cijelo krdo od njih 100-tinjak, pojašnjava Crljenko.

Izvrsni plivači

Ovce na otoku Pagu posebno su ugrožene jer se stočari bave ekstenzivnim uzgojem, odnosno usredotočuju se na upotrebu prirodnih resursa. Cilj im je povećati proizvodnju, ali poštivati ​​okoliš i ekosustav.

– One su stalno na paši, nisu nikada zatvorene u štali i tu dolazimo do problema, jer na takav način, hrana je divljim svinjama servirana na izvolite. One su svejedi, jedu štogod nađu, ljudi s Cresa su mi pričali da im ulaze u dvorišta kuća, a one vrtove što posade za svoje potrebe kompletno im iskopaju, odnosno preruju. One su nadomak kuća. Mi svi imamo ispašu do same ceste gdje je postavljena žica kako ovce ne bi odlazile na cestu, ali divlje svinje to probiju i nama ovce izađu na cestu. I to je također veliki problem, jer ukoliko ovca izađe kroz taj otvor na cestu i netko razbije automobil, kriv je njezin vlasnik, kazuje Crljenko.

Dražen Crljenko sa svojim stadom

Uzgajivači ovaca upozoravaju kako divlje svinje na ovom području nemaju prirodnog neprijatelja te one dominiraju i nesmetano se razmnožavaju. Osim njih bilježi se i pojavnost čagljeva na ovom području od daleke 1971. godine.

– Tada su prvi put uočeni i ulovljeni na otoku. Tako se isto njihovo leglo proširilo. Sada je što se njih tiče, ove posljednje dvije, tri godine zatišje, a sada su tu divlje svinje. U zadnje vrijeme se sve više mijenja klima, i sve se više spuštaju, od Bosne, u potrazi za hranom. Morat ćemo nešto pokrenuti, da se to riješi. No, opet imamo problem, moramo to provjeriti preko Lovačkog društva, ukoliko su oni na Škardi puštali te mlade da se razmnožavaju da rastu zbog njihovog lova, za nas to predstavlja problem jer lako preplivaju, divlje svinje su izvrsni plivači. Lovci su, smatram, pustili da se zbog njihovog lova one tamo razmnožavaju zbog čega je nastao taj sekundarni problem sada ovdje kod nas na otoku, ističe Crljenko.

Lovačkom društvu štete na automobilima ili oko staja još uvijek nitko nije prijavio, ali i samom lovniku koji ima stado ovaca, vepar je preorao dio zemljišta uz staju. Čekao ga je nekoliko noći, ali ga još uvijek nije dočekao.

Čekao vepra 30 dana

– Ovo nije prva ni zadnja divlja svinja ovdje na otoku. Situacija jest ozbiljna. Prema mojim procjenama ona je tu prisutna nekih 11 mjeseci. O uginulom primjerku ja ne znam ništa. Mi iz Lovačkog društva nismo vidjeli niti jednu lešinu, niti smo ju preuzeli. Uočili smo prisutnost divlje svinje, po terenu, stopama, kopanju i po ovoj snimci koja se pojavila, i jedan moj djelatnik ju je vidio uživo, o ostalom mi ništa ne znamo. Nije sporno, u planu nam je organizacija hajke već kroz sljedeći tjedan, ovisno o vremenu, ljudima, jer treba zatvarati velike teritorije koje ćemo hajkati, a radi se o 19.000 hektara lovišta, treba nam bar do 50 ljudi, obučeni psi za lov na divlje svinje što znači da treba doći netko izvana jer mi nemamo za tu svrhu obučene pse, treba zatvarati neke pozicije i onda ćemo vidjeti, možda bude uspjeh, a možda i ne, kazuje Pernar te pojasnio kako je vepar pokretljiv, mijenja mjesto.

Foto Arif Sitnica – Lovnik Damir Pernar već dugo »lovi« vepra

– Ja sam ga sam čekao sigurno 30 dana, on vas osjeti, to je vepar. Situacija jest ozbiljna i treba ju ozbiljno shvatiti. Nije to za zanemariti, treba se uhvatiti toga i to riješiti, ali nije baš ni toliko alarmantno kako se priča okolo. Ne treba dozvoliti da se razmnožava. Kad je bio u pitanju čagalj, znalo je biti po 15 tisuća eura štete na janjcima godišnje, pa se rješavalo i riješilo se. Nismo ni mi lovci svemogući da možemo to tek tako riješiti jer je veliki teritorij da bi našao jednu jedinku. Lovačko društvo će odraditi svoje, to nije sporno. Činjenica je da 95 posto članstva društva čine stočari, tako je i nama svakako u interesu da se to riješi, zaključio je Pernar.

Naglasio je ukoliko hajke ne uspiju da se neće odustati, te da će divlju svinju pokušati locirati, hraniti ju, mada ni to nije jamstvo za uspjeh.

– Ja sam mu kod jedne štale ostavljao hranu na 60 do 70 metara i na 20 metara. Prvo bi uredno riješio, a drugo ni blizu. Radi se o mužjaku, viđene su mu i kljove. Na njega je očito već i pucano, ne radi se o mlađem već o starijem, tako da taj zna svoj posao, bolje nego mi, nažalost. Mi ovdje čeke nemamo, drugo je kada si na povišenom, pa ti njega možeš čekati, da te on ne osjeti. Ovo je ipak otvoren prostor, on vas dobije u nos i nema šanse da išta napravite. Tako se ja i on igramo već 11 mjeseci, zaključuje Pernar.