ponedjeljak, 30. siječnja 2023

Weather icon

Vrijeme danas

0 C°

pSIHIJATRICA Sabljar-Dračevac

Alarmantno stanje: U Hrvatskoj dvostruko više mentalnih bolesti i visoka stopa suicida

Autor: Vanja Mirčeta

24.01.2023. 13:32
Alarmantno stanje: U Hrvatskoj dvostruko više mentalnih bolesti i visoka stopa suicida

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL



Stanje mentalnog zdravlja djece, adolescenata i mladih ljudi u dobi oko 20 do 30 godina sve je alarmantnije. Naime, činjenica je kako sve više djece i mladih u toj dobi pati od nekog mentalnog poremećaja, sve više ih je na antidepresivima, sve više ih se šalje na hospitalizaciju u Zagreb, a i sve više je suicida.


– Pritisak okoline, svi moraju biti 5.0, najpametniji, najzgodniji, najljepši, alfe svima i u svemu, moraju imati brdo love i uopće nije važno na koji način će doći do nje. Jer ako sve to nisu, nisu uspješni, luzeri su, nebitni. Pošten rad? Pfff, tko se od toga još kruha najeo.


Tako im diktira današnji mainstream. Prosječnost je sramotna. A njihovi mozgovi još zeleni, povodljivi. Radite sa svojom djecom, učite ih da se vole sa svim svojim vrlinama i manama, pojasnite im da ne mogu imati sve što požele i da je u redu biti običan. Nisu i neće svi biti modrići, manekenke, youtuberi i neće svi smotuljkom dolara ložiti peć.




Prihvaćanje sebe i ljubav prema sebi bez obzira na sve nikada ne izlazi iz mode, jedan je od komentara na društvenim mrežama koji upozorava na mentalno stanje naših mladih i činjenicu da smo kao društvo i roditelji svjesni velikog problema koji »otima« sve više djece.


Uzroci problema s mentalnim zdravljem


Tko je kriv? Roditelji, društvo, digitalna tehnologija, društvene mreže, surovi kapitalizam koji cjelodnevnim radom otima roditelje djeci, pandemija COVID-19, potresi ili nešto ili netko drugi? Činjenica je da imamo veliki problem, a najviše ga osjećaju upravo oni najmlađi i najranjiviji o kojima smo još uvijek dužni brinuti.


Na nedavnoj svečanosti useljenja dječje i adolescentne psihoterapijske ambulante, psihoterapijske ambulante za odrasle te psihologijske ambulante u Polikliniku Opće bolnice Zadar, voditelj Odjela psihijatrije dr. Boris Škifić ukazao je na činjenicu kako se u posljednjih pet godina intenzivirala potreba za ambulantnim radom, posebice dječjeg psihijatra.


– S modernim medijima i aplikacijama poput TikToka, povećana je suicidalnost kod djece. Broj psihoza, odnosno teških mentalnih poremećaja, uvijek je na istoj razini, ali je u velikom porastu broj neuroza, stanja koja su rezultat konflikata unutar ličnosti i često ih je teško primijetiti, a očituju se kroz anksioznost, smetnje koncentracije, sniženo samopouzdanje, potištenost, depresiju, itd. Nažalost, problemi znaju prerasti u suicidalnost, kada se djeca iz Zadra šalju na bolničko liječenje u Zagreb. Nedavno je iz Zadra u pet dana u Zagreb poslano šestero takve djece. U dječjoj i adolescentnoj psihoterapijskoj ambulanti mjesečno se obavi 40 pregleda i obavi 35 do 40 psihoterapija. Iako se radi o naoko malom broju, riječ je o specifičnim postupcima koji zahtijevaju veliki angažman liječnika i utrošak vremena. Od sada će se oni izvoditi u moderno uređenom prostoru u Poliklinici, odvojenom od ostalih psihijatrijskih ambulanti, ukazao je na alarmantno stanje mentalnog zdravlja naše djece i mladih dr. Škifić.


Što se to događa s onima »na kojima svijet ostaje«, pitali smo dr. med. spec. psihijatra Renatu Sabljar-Dračevac.


Bolji uvjeti za psihoterapeute


– Izuzetno mi je drago da je u OB Zadar odjel koji se bavi psihoterapijom premješten u kvalitetne prostore, a osobito sam sretna viješću da se uskoro u tu bolnicu vraća specijalist dječje psihijatrije.


Dječja i adolescentna psihijatrija je zasebna specijalizacija koja nije grana psihijatrije, već zasebna specijalizacija. Nažalost, zbog povećanog broja različitih poremećaja u toj dobi broj specijalista je nedostatan. Na razini RH trebali bi imati četiri odjela (regionalno raspoređena: Zagreb, Rijeka, Osijek i Split) za hospitalizaciju ove dobne skupine.


Nedostaje nam odjel u Splitu. U Osijeku imamo adekvatni zasebni zavod koji ne postoji nigdje više. Prošlog mjeseca donesen je Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja, a u sklopu njega imamo već napisani Akcijski plan za dječju i adolescentnu psihijatriju, ističe Sabljar-Dračevac dodajući kako se nada se da će uskoro taj okvir biti usvojen, a još važnije je da će se krenuti postupati u skladu s njim.


Mentalne bolesti, posebno depresija sve su veći problem s obzirom na rast stopa hospitalizacija koje su se u posljednjih petnaest godina udvostručile. Mentalni poremećaji vodeći su po broju dana bolničkog liječenja, od kojih najveći broj dana ostvaruju oboljeli od shizofrenije.


Gorući je društveni problem u RH i visoka stopa suicida. Zdravlje i dobrobit djece, učenika i studenata, uz edukaciju, jedno je od osnovnih područja koji su odgovornost svih zaposlenika u sektoru obrazovanja. Sve osobe koje rade u predškolskim ustanovama, školama i ostalim obrazovnim ustanovama imaju odgovornost podupirati i razvijati mentalno, emocionalno, socijalno i fizičko blagostanje djece i učenika.


Čimbenici koji mogu pridonijeti stresu, kako vidimo u Vladinom Strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja, tijekom adolescencije uključuju izloženost nedaćama, pritisak da se prilagodi vršnjacima i istraživanje identiteta. Utjecaj medija i rodne norme mogu pogoršati neproporcionalnost između adolescentove proživljene stvarnosti i njihovih percepcija ili težnji za budućnošću.


Druge važne odrednice uključuju kvalitetu njihovog obiteljskog života i odnose s vršnjacima. Nasilje, osobito seksualno nasilje i maltretiranje, grubo roditeljstvo i ozbiljni socioekonomski problemi prepoznati su kao rizici za mentalno zdravlje. Pandemijski uvjeti života su doveli do dodatnog narušavanja mentalnog zdravlja mlađih dobnih skupina.


Prema određenim studijama objavljenim tijekom pandemije radi se o dvostruko većoj incidenciji psihičkih poremećaja među djecom i mladima. Zbog svega navedenog je nužna skrb čitave zajednice kako bi se spriječio nastanak težih psihičkih bolesti.


Nagli tehnološki skokovi


– Razdoblje COVIDA izazvalo je velike turbulencije u društvu, a osobito se odrazilo na djecu i adolescente koji su u jednom izrazito brzom, energičnom, aktivnom periodu života bili gotovo zatočeni.


Osim toga treba naglasiti kako u današnjem društvu imamo nagle tehnološke skokove, a naše tijelo i mozak se ne mogu adaptirati tom brzinom. Promijenila se i dinamika obitelji, a to sve izaziva smetnje kod djece i adolescenata. Očito su zahtjevi društva prema djeci preveliko breme za njih, često opisuju da su nesretni, nezadovoljni i da im je sve »bez veze«.


S druge strane učestalo razvijaju i niz anksioznih simptoma. Traže brze izlaze iz svojih poteškoća, a pritom možda nisu ni svjesni da se takvi potezi više ne mogu vratiti (kao npr. u igricama), pojašnjava ova psihijatrica.


Porast stopa hospitalizacija i visoke stope suicida mladih upućuju na potrebu za uspostavom sustava ranijeg prepoznavanja bolesti da bi se bolest mogla primjerenije liječiti na razini primarne zdravstvene zaštite.


– Kada netko promišlja o suicidu on traži sugovornika i obično pokušava govoriti o svojim problemima i smetnjama. Vrlo često ne dobiva adekvatnu podršku i često ih ne čujemo ispravno. Pažnja im je potrebna jer žele i trebaju nekoga da podijele problem. Problem je što oni u tom momentu ne vide izlaz.


Treba im »ruka« koja će im pomoći izaći iz tih loših misli i osjećaja. Trebamo pratiti svaku promjenu koja se događa u ponašanju djeteta. To je turbulentno razdoblje koje uopće nije jednostavno za njih.


Treba ukazivati da se radi o prolaznim teškoćama koje se mogu prebroditi, biti empatičan i slušati ih, upozorila je Sabljar Dračevac dodajući kako, ukoliko se primijeti problem iz ovog spektra kod nekog prijatelja ili poznanika, treba ih usmjeriti na njihovog liječnika opće medicine, stručnu službu (psihologe) u školi ili na sam odjel dječje i adolescentne psihijatrije.


Problem se može riješiti


– Problem se može riješiti ako ga se prepozna, zaključila je Sabljar Dračevac.


Porast znanja na području mentalnog zdravlja omogućuje uspješnije liječenje mentalnih poremećaja, no dvije trećine osoba s mentalnim poremećajem nikad ne zatraži stručnu pomoć. Stoga je nužno unaprjeđivati znanje o ranoj dijagnostici, intervenciji i skrbi za osobe s mentalnim poremećajima i razvijati pristupačan sustav brige za mentalno zdravlje koji će oboljele od mentalnog poremećaja potaknuti na traženje pomoći.


Skrb za mentalno zdravlje treba uključiti u obrazovne programe svih stručnjaka na području zdravstvene skrbi i njima srodnim područjima, uključujući edukaciju iz ljudskih prava. Javnost treba postati svjesna da se mnogi mentalni poremećaji mogu uspješno liječiti.