Marasović: Ne vidim prostor za daljnji rast cijena nekretnina

Hoće li ulazak Hrvatske u Schengen te prihvaćanje eura kao nacionalne valute dodatno prouzročiti rast cijena nekretnina na tržištu pitanje je koje se pravom nameće, posebice uzme li se u obzir da su cijene kvadrata nekretnina na domaćem tržištu odavno »odletjele u nebo«.

Inflacija i kriza gotovo da nisu utjecale na tržište nekretnina, a prosječne cijene stanova u Zadru, primjerice u novogradnji, iznose tri tisuće eura po kvadratu.

Rast cijena nekretnina u odnosu na 2021. godinu u prošloj godini bio je 15 posto, čemu je pridonijelo i poskupljenje građevinskog materijala, ali i ulaganje novca ili ušteđevine kako bi se zadržala njegova vrijednost u krizi.

U Hrvatskoj je vidljiv nesrazmjer između cijena na obali te na kontinentu. Na obali koja je privlačna stranim investitorima zbog toga cijene nezaustavljivo rastu, a potražnja je ispred ponude. Uz Istru, posebno su atraktivni Dubrovnik, Zadar i Split.

Ipak, Zoran Marasović, vlasnik jedne zadarske agencije za prodaju nekretnina govori kako ne vidi prostora za daljnji rast cijena na tržištu. Ipak, priznaje, budući da je euro sada i službeno naša valuta, inozemnim državljanima bit će olakšano kupovati nekretnine kod nas.

– Dosada su sve kupoprodaje bile u kunama. Kupci iz inozemstva su plaćali u eurima, pa bi banke to konvertirale u kunama, a tada se trebalo dogovoriti tko snosi troškove konverzije, kupac ili prodavatelj jer ipak je riječ o većim iznosima, objašnjava Marasović te dodaje kako će sada kupnja ići lakše.

Otkako je Hrvatska postala članica EU-a, prilikom kupnje nekretnine strani državljani su trebali otići u Poreznu upravu kako bi dobili OIB bez kojeg nije bila moguća kupoprodaja, dok je sve ostalo bilo isto kao i za hrvatske državljane.

Izuzetak su jedino krediti koji se nisu mogli dignuti u većini banaka jer je njihova politika da kupac treba imati primanja u Hrvatskoj, no ipak, određene banke su i ovom probleme doskočile pa su odobravale kredite stranim državljanima koji žive ili rade u nekoj od država članica EU-a.

– Cijene kvadrata konstantno su u porastu. Bilo je manjeg zastoja 2008. godine kada je bila kriza, ali ni tada nije došlo do osjetnog pada. Zakon tržišta je takav da imamo nedostatak stanova. Velik je deficit stanova, primjerice, od 65 kvadrata s dvije izdvojene spavaće sobe.

Ako su takvi stanovi u novogradnji, na lokaciji koja ima dobru infratsrukturu, u blizini vrtića i škole, cijena po kvadratu raste. A takvi stanovi se prodaju još u tlocrtnom rješenju, prije negoli se krene s gradnjom zgrade. Vrlo malo stanova se proda gotovih, ističe Marasović.

Smatra i kako su većem interesu za kupnju nekretnina prethodile i niže kamatne stope na kredite, koje su se sada polako počele korigirati, odnosno povećavati.

– Stranci, pak, većinom kupuju u gotovini, dodaje Marasović.

Osvrnuo se i na APN-ove poticaje za kupnju prve nekretnine, obrazlažući da u razdoblju kada se natječaj objavi ipak ima prodavatelja koji podignu cijene stanova ili kuća.

– Nisam imao priliku puno raditi preko APN-a po pitanju novogradnji, ali bilo je kupaca koji su putem ovog natječaja kupovali stanove u starijim gradnjama. Pritom se događa situacija da velik broj kupaca traži nekretninu, pa prodavatelji to iskoriste za podizanje cijena, tako da ne znam kakav je onda to benefit, rekao je Marasović.

Do kada će tržište diktirati nerealno visoke cijene u odnosu na standard nije poznato, no Marasović navodi kako se situacija, kada je riječ o prodaji nekretnina u susjednim zemljama tzv. stare Europe pogoršala.

– U Italiji, Njemačkoj i Austriji uvjetuje se da kupci trebaju imati 20 posto vlastitih sredstava za kupnju nekretnine koje tamo ipak imaju veće cijene nego kod nas. Doduše, recimo u Austriji, velik broj ljudi živi u podstanarstvu, to je drukčije reguliran sustav, dok kod nas toga nema.

Odnosno, do sezone se stanovi iznajmljuju za podstanarstvo, a kad sezona krene je gotovo nemoguće pronaći stan za najam, naglašava Marasović.