Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

DAN FRANKOFONIJE

Održano predavanje "Univerzalnost Molièreove komike i njezina hrvatska recepcija"

Autor: Doria Kolanović

20.03.2023. 14:44
Održano predavanje

Foto: Arif Sitnica



U sklopu manifestacije Zadar čita u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice održano je predavanje Univerzalnost Molièreove komike i njezina hrvatska recepcija. Predavanje su održale izv. prof. dr. sc. Mirna Sindičić Sabljo s Odjela za francuske i frankofonske studije zadarskog Sveučilišta i prof. dr. sc. Divna Mrdeža Antonina s Odjela za kroatistiku.


S obzirom na to da je danas središnje obilježavanje dana Frankofonije, profesorice su kroz dijalog ukazale na temeljne karakteristike Molièreove dramaturgije i univerzalnost njegove komike.


-Teme kojima se Molière bavio bile su univerzalne. Molière se često izvodi i njegova recepcija je vrlo jaka. Od trenutka njegove smrti do danas kontinuirano se izvodi na pozornicama svih francuskih kazališta, svih kultura Europe, ali i u Aziji, kao i u Sjevernoj i Južnoj Americi.




To nam uistinu ukazuje na univerzalnost njegovih tema koje nailaze na odjek u različitim povijesnim razdobljima i različitim kulturama. Kontekst u kojem je Molière djelovao vrlo je specifično razdoblje, 17. stoljeće, posebice druga polovica koje se smatra jednim od najsjajnijih razdoblja u povijesti kazališta uz razdoblje antičke Grčke i Elizabetansko razdoblje kad je kazalište bilo privilegirani oblik kulturne proizvodnje.



U hijerarhiji književnih rodova i vrsta, tragedija je zauzimala vodeće mjesto. Povoljne okolnosti u kojima se razvijala kazališna umjetnost nastale su zahvaljujući apsolutnoj vlasti u Francuskoj, kazala je izv. prof. dr. sc. Sindičić Sabljo i dodala kako je u 18. stoljeću monopol nad izvedbom Molièreovih tekstova imala Comédie-Française kao središnja francuska kazališna institucija.


– Nekoliko godina nakon Molièreove smrti Luj XIV. donio je naredbu da se trupe tri postojeće pariške kazališne skupine spoje u jednu veliku, kraljevsku, koja će postati trupa Comédie-Française, središnje nacionalne kazališne kuće koja je onda postala model kazališnim kućama u ostatku Europe.


Kroz 18. stoljeće druge trupe nisu imale priliku izvoditi Molièreove tekstove, pa je Comédie-Française utjecala na način na koji će se ti tekstovi prikazivati, čitati i tumačiti i koji od njegovog opusa koji sadrži više od trideset tekstova će se izvoditi. Ne možemo reći da recepcija nije bila uspješna jer se kroz cijelo 18. stoljeće repertoar Comédie-Française više manje temeljio na Molièreovim tekstovima i bio je najizvođenijih autor.


Comédie-Française je prva počela obilježavati njegove godišnjice rođenja i organizirali su veliku proslavu povodom stote godišnjice njegova rođenja. Postoji jako puno krivih ideja koje se perpetuiraju iz desetljeća u desetljeće, koje su uglavnom biografske prirode, a poprilično su krive.


Do toga je došlo jer nakon svoje smrti nije ostavio nikakvih rukopisa, dnevnika, pisama, osobnih dokumenata ni svjedočanstava. Ostalo je mnogo nepoznanica o njegovom privatnom životu koji je intrigirao veliki krug ljudi. Za svog života, bio je prava zvijezda, uspješan i bogat.



Njegov uspjeh izazivao je ljubomoru onih koji su se željeli afirmirati u kulturnom životu kao on. Nakon njegove smrti, biografije iz njegova života punile su se maštarijama i neistinom, a kasnije su se ponavljale kroz literaturu iz stoljeća u stoljeće. Bio je optuživan da je oženio kćerku, a danas se zna da mu to nije bila kćer, već kćer njegove bivše ljubavnice koju je upoznao kad je bila starija od osamnaest godina.


Vlada uvjerenje da je bio depresivan i krhkog zdravlja, što je također neistina. Doživio je pedeset godina, a tad je prosječan životni vijek bio 25 do 30 godina. Govori se i kako je umro na pozornici, dao svoj život glumeći umišljenog bolesnika, ali ni to nije istina, kazala je profesorica Sindičić Sabljo.


O počecima hrvatske recepcije govorila je prof. dr. sc. Divna Mrdeža Antonina.


-Kao što je Molière izniman, moramo priznati i da je hrvatski odjek njegovih komedija bio vrlo ran i bogat. Fran Krsto Frankopan i njegov šogor Petar Zrinski pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu jer su spremali urotu protiv bečkog cara. Kad su odlazili u Beč, kad je urota otkrivena, Fran Krsto Frankopan ponio je sa sobom jednu zbirku književnih radova koju je nazvao Gartlic za čas kratiti.


Još za vrijeme Molièreova života počeo je prevoditi njegovu komediju, međutim preveo je svega tri prizora prvog čina, kazala je.