U nastavku ciklusa predavanja vezanih uz postav Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti „Jedan svijet “ u prostoru II Palače, u četvrtak 16. 3. u 18 h, u Koncertnoj dvorani, Željko Marcijuš, muzejski savjetnik NMMU održat će predavanje na temu Velegrad u Kraljevićevom slikarstvu.
Važan segment cjelokupnog stvaralaštva Miroslava Kraljevića (1885. – 1913.) tema je i motiv velegrada, Pariza (1911. – 1912.) impersionističkog i postimperisonističkog izvorišta cjelokupne urbane vizualnosti: prirodnog okruženja i fizionomije grada, koje utječe i na Kraljevićevu složenu urbanu tipologiju i društvenu stratigrafiju.
Upravo izborom tema i motiva: ulice, mostovi, parkovi, šetnje izleti u prirodu, music-hallovi, barovi, kavane i krčme, saloni i stanovi, sobe i bordeli…, umjetnik svjedoči vrsnom realizacijom u mediju (slika, crtež, grafika) modrenu egzistenciju i modernog slikara: grada u čovjeku i u čovjeka u gradu razapetog između Erosa i Thanatosa, što je u Kraljevića prožimanjem temeljnih nagona raspoznatljivo.
Tipološkom prezentacijom: opisati će se motive, teme i sadržaje, a idejnom interpretacijom rasvijetliti duh grada i epohe karakterističnog pariškog perioda, do tada u nas bogatstvom vizualizacija neviđenog, te utvrditi važnost Kraljeviće utjecaja na stvaralaštvo Marijana Trepšea, Miroslava Uzelca i Vilka Gecana, kao i usporednosti sa Josipom Račićem.
Urbana geografija Pariza rasprostire se od eksterijera (Pantheon, Most na Seini, Luksemburški parkovi), do ulaska u spomenute interijere grada (U Pariškoj kavani, U kavani, Muškarac s nagom ženom, Kokote, Tučnjava, Milovanje, Zagrljaj, Parovi u plesu).
Za Kraljevića velegrad je vizualno polje znakova i izložaka u kojem su svi društveni parametri naizgled isti – iluzija složene slike velegrada – što postupnim razotkrivanjem života iza fasada postaje mješavina vrijednosnih identifikacija o gradu i čovjeku: muškarcu i ženi, promatraču i promatranom, nervoznim, modernim, brzim, erotičnim i smrtnim karakterom prikaza i umjetnika.
Iz tipologije proizlaze i stilske odrednice, kao i utjecaji ponajviše iz razdoblja impresionizma i postimpresionizma. Izgorjevši mlad od kronične bolesti 1913. u Zagrebu u dobi od navršenih 27 godina, u kratkom vremenskom razdoblju Miroslav Kraljević ostvario je djelo koje kao kulturno nasljeđe sjaji žarom što izvire ispod muzejske patine i konvencije prema nama i onima koji dolaze iza nas.
Program je u organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u suradnji s Narodnim muzejom Zadar, a uz potporu Grada Zadra. Ulaz na predavanje je besplatan.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
Zatražio pomilovanje
Roditelji Reeve Stennkamp koju je prije deset godina ubio Oscar Pistorius protive se uvjetnom otpustu slavnog paraolimpijca
Zadar
projekt STREAM
Ispred škole na Ploči predstavljen koncept i funkcionalnost kišnog vrta
Zadar
NAKON SASTANKA S VIJEĆNICIMA
Gradonačelnik donio novu Odluku o nužnom financiranju
Plodovi zemlje i mora
O TOME SE GOVORI
Kad je vrijeme za poljoprivredne radove, polja i okućnice puni su ljudi
Dies academicus
PRIZNANJE ZADARSKOM POVJESNIČARU
Mladenu Ančiću počasno zvanje professor emeritus
Nogomet
Sjajan strijelac velike generacije
Preminuo Mate Šestan, nekadašnji nogometaš Zadra
Zadar
Višesatno čekanje
Naručili pacijente za troje liječnika, u smjeni radio samo jedan i to specijalizant
Zadar
Više od godinu dana
Potopljena brodica uz Trpimirovu obalu prijeti drugim brodicama. Tko je odgovoran?
Scena
Ljetno izdanje
Nives Celzijus provocira objavom s plaže, a u kadar joj uletio ‘Gospodin Savršeni’
Zadar
Pregovori
