Foto: Arif Sitnica
Među mladima u dobi od 15 do 19 godina porast je samoozljeđivanja, suicidalnih misli i suicida i to za čak 20 posto, upozorila je na ove šokantne podatke na posljednjem Gradskom vijeću SDP-ova vijećnica Danijela Vukoša te iznijela inicijativu da se osnuje edukativno savjetovalište koje bi okupljalo tim stručnih osoba, psihologa kako bi se pomoglo djeci i tinejdžerima. Prevencija je, kako je istaknula Vukoša, itekako potrebna.
S njenom inicijativom složio se i Joso Nekić, pročelnik UO-a za odgoj i školstvo, napomenuvši kako su zaprimili dopis škola u kojima je istaknut ovaj problem te kako im je namjera pojačati timove psihologa u školama.
Također, inicijativu je prihvatio i Mario Pešut, pročelnik UO-a za zdravstvo i socijalnu skrb kazavši kako će okupiti tim stručnjaka u suradnji s Kabinetom za ranu intervenciju, Centrom za socijalnu skrb, Caritasom kako bi se krenulo u rješavanje ovog ozbiljnog problema.
Porast cyber nasilja
– Samoubojstvo je četvrti najčešći uzrok smrti u dobi od 15 – 19 godina upozoravaju stručnjaci Psihijatrijske bolnice za djecu i mlade u Zagrebu. U porastu su i suicidalna razmišljanja, pokušaji samoubojstva i samoozljeđivanje, izjavila je Vukoša.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova samo u prva tri mjeseca ove godine evidentirana su 4 samoubojstva i 22 pokušaja samoubojstva osoba mlađih od 18 godina.
– Ovakav negativni trend bilježimo već desetak godina, a uslijed dvije godine pandemije se i pogoršava. Zatvaranje škola, ograničavanje kretanja i druženja s prijateljima, nedostatak slobodnih aktivnosti, gubitak rutine za posljedicu je imalo to da mladi još više vremena provode na internetu i društvenim mrežama. Problem je to koji je postojao i prije pandemije, međutim, u trenucima izolacije društvene mreže su bile jedini način povezivanja s drugima, objašnjava Vukoša.
Posljedice su takve da mladi ljudi gube prostor za razvoj socijalnih i životnih vještina, a u takvim okolnostima događa se i porast cyber nasilja (osim verbalnog, mentalnog i fizičkog) koje sa sobom donosi nametnute rodne uloge po kojima dječaci ne smiju plakati, a djevojčice moraju slijediti nametnuti ideal ljepote što na kraju jako skupo plaćaju.
Isto tako mnogi mladi ljudi u svojim obiteljima koje bi im trebale biti podrška trpe zanemarivanje i zlostavljanje što je bilo povećano tijekom pandemije.
– Sve su to razlozi da izađemo iz zone zabrinutosti i krenemo rješavati ove ogromne probleme. Savjetovalište, ne samo da će rješavati posljedice, nego će i prevenirati da nesretne djece i mladih bude što manje. Upravo zato sam na sjednici Gradskog vijeća predložila da Grad Zadar osnuje Savjetovalište za psihosocijalnu pomoć za djecu i mlade u suradnji sa Odjelom za psihologiju Sveučilišta u Zadru, studentima/cama psihologije, Centrom za socijalnu skrb, školama, liječnicima, civilnim sektorom.
Drago mi je da je inicijativa prihvaćena i nadam se kako ćemo u vrlo skoro vrijeme organizirati rad Savjetovališta za psihosocijalnu pomoć za djecu i mlade jer smo dužni mladim ljudima osigurati besplatnu i dostupnu pomoć kako bismo im pomogli u prevladavanju životnih teškoća, navodi Vukoša.
Protupožarne mjere nisu dovoljne
A da je problem ozbiljan i da ga treba sustavno rješavati, slaže se i dr. Polona Bencun Gumzej, psihoterapeutkinja i liječnica.
– Ako smo prije 10 godina imali pet takvih slučajeva godišnje, sada ih imamo primjerice, 25. Verbalno nasilje, samoozljeđivanje, pa i suicidi, slučajevi su koji su kod djece i mladih posljednjih godina u značajnom porastu. Ne znam koliko je za to odgovorna pandemija, lockdown, društvene mreže, razlozi su zajednički nazivnik svijeta u kojem živimo. Ranije, djeca nisu imala dozvolu reći kako su, što ih muči, zašto su nesretna i tužna, a sada djeca imaju više hrabrosti to javno kazati i pokazati, a mi odrasli imamo više sluha to čuti i vidjeti, kazala je dr. Bencun Gumzej.
Zadaća odraslih je biti spreman reagirati kako treba, zbog toga su, po njezinu mišljenju, edukacije odraslih, roditelja, nastavnika, psihologa, odgojitelja, itekako potrebne.
– Protupožarne mjere nisu dovoljne. Ove probleme treba rješavati sustavno. Da, treba pojačati timove psihologa i defektologa u školama. Naime, najveći broj suicida dogodi se u svibnju i rujnu, pred kraj i početkom školske godine. Škola, u kojoj djeca provode puno vremena za njih je jako stresna ustanova, načini na koje škole definiraju svoje zahtjeve su stresni, djeca se ne znaju i ne mogu nositi s tim, ističe dr. Bencun Gumzej.
Problem je i što psihoterapeuta, posebno dječjih nema dovoljno, a oni koji rade, mahom su u privatnom sektoru i jako su opterećeni.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Ligue 1
PSG je ponovo francuski prvak! Pobjeda Lyona donijela je veliko slavlje Parižanima
Svijet
IZDANA UPOZORENJA
Azija na udaru toplinskog vala, temperatura doseže 45 stupnjeva, škole zatvorene
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA CESTI
Motociklist poginuo u sudaru s automobilom u Samoboru
Hrvatska
formiranje vlade
Nova runda pregovora u ponedjeljak, DP se sastaje sa SDP-om i HDZ-om
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Zadar
KUPNJA NEDJELJOM
Evo u kojim trgovinama u Zadru danas možete obaviti kupnju
Crna Kronika
1,59 promila
U Zadru vidno pijan vikao na ulici, policija ga uhitila
Hrvatska
NOVI UDAR