Za dva mjeseca kreće vrednovanje znanja četvrtaša i osmaša

Uvođenjem predmetnih kurikuluma i smjernica za vrednovanje u hrvatski obrazovni sustav učitelji i nastavnici suočeni su s novim izazovima poučavanja i vrednovanja, a škole su u potrebi za valjanim, objektivnim i pouzdanim informacijama kako bi uspostavile unutarnje sustave praćenja i unaprjeđenja kvalitete svojega rada.

Nacionalni ispiti su standardizirani vanjski ispiti kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa. Temeljnim se znanjima i kompetencijama smatraju materinski jezik ili jezik na kojemu se učenici školuju te znanja iz matematike i prirodoslovlja.

Upravo su postignuća u tim predmetnim područjima u europskim dokumentima prepoznata kao ključna za daljnje obrazovanje i djelotvorno uključivanje na tržište rada i za suočavanje sa suvremenim gospodarskim izazovima.

Nacionalnim ispitima gotovo svi obrazovni sustavi na nacionalnoj razini sustavno prate postignuća u ključnim navedenim područjima kako bi se na svim obrazovnim razinama, od razine škola do razine obrazovne politike, poduzele mjere koje će osigurati da postignuća budu na zadovoljavajućoj razini u skladu s mogućnostima svakoga učenika.

Prvi ispit već 6. ožujka

Nacionalni ispiti za učenike 4. i 8. razreda provodit će se već drugu godinu zaredom tijekom ožujka ove godine. Ispiti će biti univerzalni i pisati će se u svim školama u Hrvatskoj istovremeno.

Dok će za četvrtaše provjera općeg znanja biti iz tri predmeta, i to iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva, osmaši će se prije nastavka srednjoškolskog obrazovanja ipak morati više pomučiti, pa će se njihovo stečeno znanje provjeravati iz osam predmeta, odnosno hrvatskog i engleskog jezika, matematike, biologije, fizike, geografije, kemije i povijesti.

– Ispit iz hrvatskog jezika se sastoji od ispita i eseja, a pisat će se u vemenskom periodu od 9 do 12.30 sati, dok je za ostale predmete predviđeno po sat i pol. S nacionalnim vrednovanjem znanja četvrtaša kreće se već 6. ožujka s hrvatskim jezikom, dva dana nakon toga na rasporedu im je ispit iz matematike, dok je priroda i društvo predviđena za 10. ožujka.

Što se tiče osmaša, oni ipak kreću nešto kasnije, pa je tako za njih ispit iz hrvatskog jezika na rasporedu 13. ožujka, prvi strani jezik, odnosno engleski je na rasporedu dva dana kasnije, dok je provjera znanja iz matematike 17. ožujka. Nakon provjere znanja iz ovih osnovnih predmeta na rasporedu su odmah i ostali i to biologija 21. ožujka, fizika 23., geografija 27., kemija 29. te za kraj povijest i to 31. ožujka, kazuje Katica Skukan, ravnateljica Osnovne škole Bartula Kašića u Zadru.

Iako su nacionalni ispiti svojedobno bili najavljivani kao svojevrsna inačica male mature, čini se da barem za sada neće imati utjecaj na konačno bodovanje znanja osmaša pri upisu u srednje škole.

Nakon prošlogodišnjeg eksperimentalnog uvođenja ovih ispita, ovogodišnji će ipak ostati na razini informativne provjere znanja učenika, čiji će rezultati biti svojevrstan pokazatelj kako profesorima tako i samim učenicima, jednima na način da će se ukazati gdje i na čemu bi se trebalo poraditi, a druge potencijalno usmjeriti na pravi odabir nastavka srednjoškolskog obrazovnog programa, sukladno preferencijama i mogućnostima, što će, dakako, biti razvidno iz rezultata samih ispita.

Velik obuhvat gradiva

– Ispiti sadrže gradivo iz njihovog cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja, odnosno za četvrtaše gradivo koje su prošli u nižim razredima. Cilj cijele priče je vidjeti gdje smo i što smo, odnosno da se na ovaj način vidi koliko su učenici usvojili znanja kroz vrijeme koje su proveli u školi.

Rezultati tih ispita bi trebali biti smjernica koju srednju školu bi trebali u konačnici odabrati, da se prema tim rezultatima mogu lakše orijentirati. Zbog toga bi učenici, ali i njihovi roditelji provedbu ispita trebali ozbiljno shvatiti te ozbiljno pristupiti polaganju ispita.

Na takav način će sebi stvoriti nekakvu konstrukciju koju bi srednju školu željeli upisati te što ih tamo očekuje. Naravno, strukovne škole su s manjim obimom općih predmeta, dok su gimnazije s većim brojem općih predmeta te automatski zahtjevnije po tom pitanju.

Strukovni dio je više praktični rad, govori ova ravnateljica dodajući kako islim da je provođenje nacionalnih ispita dobra podloga i za njih, ali i za školu.

– Na taj način ćemo dobiti nekakve povratne informacije gdje dobro stojimo, a što na neki način treba popraviti. Prošle godine su ispiti uvedeni eksperimentalno, a ove godine još im se nije pristupilo na način da je to u rangu male mature. Naputak je da se rezultati ipak mogu samo u obliku bilješke staviti u e-dnevniku pored svakog predmeta koje dijete polaže, ali sigurno neće biti uteg koji će presuditi o konačnoj ocjeni.

No ponavljam, svakako će biti smjernica za upis u srednje škole, nama, djeci, a i poruka roditeljima i srednjim školama da vide kojim kapacitetom djece se raspolaže. Na temelju toga na razini države dobit će se povratna informacija o uspjehu i realnom znanju učenika. Naime, po nekim istraživanjima odnos odličnih uspjeha učenika s njihovim znanjem je u velikom nesrazmjeru.

Ovi ispiti bi trebali pokazati realno stanje. U njima je sve ono što su oni učili, a trebali bi znati, i ponijeti osnovu znanja iz osnovne škole u daljnje školovanje, naglašava Skukan te dodaje.

Prikaz realnog znanja

– Nisu to ispiti za koje treba učiti. Tko može naučiti u tako kratkom vremenu gradivo osam razreda osnovne škole ili četiri razreda za ove mlađe? Što se zna, zna se. To su ispiti poput onih na državnoj maturi, po sistemu zaokruživanja, prepoznavanja teksta, čitanja s razumijevanjem i sl., priča ova ravnateljica.

Nacionalni ispiti za sada još uvijek nisu u rangu polaganja državne mature, da su uvjet upis na fakultet, odnosno u ovom slučaju za upis u srednje škole, no čini se kako sve ide u tom smjeru da će s vremenom upravo polaganje i rezultati nacionalnih ispita biti uvjet, odnosno presudni za upis u srednje škole.

– Čini mi se da sve ovo vodi k tome. Iskreno, smatram da bi to čak bio i najispravniji način, odnosno filter za upis u srednje škole, zaključuje Skukan.