Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

TRIBINA CUKAR 5.0

Zbog pandemije porastao broj djece oboljele od šećerne bolesti

Autor: Marija Paleka

15.11.2022. 16:05
Zbog pandemije porastao broj djece oboljele od šećerne bolesti

Foto: Mate Komina



Svjetskim danom šećerne bolesti podiže se svijest o šećernoj bolesti. Broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000.


Šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti s udjelom od 8,2 posto u 2020. godini, a njegovom »razmnožavanju« među populacijom pogoduju razni čimbenici.


Povodom Svjetskog dana dijabetesa, koji se obilježava 14. studenog, Grad Zadar i Udruga djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja – »Cukrići« Zadar, organizirali su javnu tribinu na temu ‘’Anksioznost, depresivnost i stres kod djece i mladih za vrijeme COVID-19 pandemije’’. Pred ulazom u dvoranu, učenici četvrtog razreda Medicinske škole Ante Kuzmanića, smjera Medicinski tehničar, pod vodstvom mentorice Ane Lukanović Grgurević, dijelili su prigodne edukativne materijale, a svi oni koji su to htjeli, mogli su provjeriti svoju razinu šećera krvnom pretragom.


Psihoterapijski pristup




– Iskustvo koje prolazimo kroz pandemiju ostavit će traga na našoj djeci, ugradit će se u njihove modele nošenja sa stresom, njihove mehanizme obrane, modelirat će njihovo razmišljanje i utjecati na njihove zaključke o životu, istaknula je liječnica školske medicine, Polona Bencun Gumzej.


Prema riječima ove liječnice, najvažniji je psihoterapijski pristup kojim se velikim dijelom i racionalnošću može doći do stabilizacije stanja.


– Ono što smo uslijed pandemije mogli očekivati bili su: porast obiteljskog nasilja, negativni utjecaj na edukaciju, negativni utjecaj na psihička stanja mladih, porast cyberbullinga, porast ovisnosti o igricama ili takozvani popularni ekranizam, nabrojala je Bencun Gumzej pojašnjavajući kako du se u pandemiji javile negativne emocije poput straha, ljutnje, tuge, bespomoćnosti, tjeskobe i depresije koje su dodatno narušavale zdravstveno stanje oboljelih.


Mišljenje stručnjaka iz područja medicine koji se svakodnevno, sada kao i tada, susreću i bore s takozvanim »nevidljivim« okidačima šećerne bolesti, na javnoj tribini pojasnili su zašto je došlo do porasta oboljelih od šećerne bolesti, te kako se smanjivanjem anksioznosti može utjecati na njenu prevenciju.


– Na Pedijatriji se kao udruga najviše bavimo djecom do 18 godina, ali obzirom da kronične bolesti ne poznaju dob, tu dobnu skupinu dižemo i na 25 godina, rekla je Lucija Kolega Mrkić s Odjela za pedijatriju Opće bolnice Zadar.


Promjena zdravstvenog stanja


Ova spezijalizantica pedijatrije navodi kako nije samo anksioznost u pitanju kada se radi o poremećajima u šećernih bolesnika, već kao svaka kronična bolest sa sobom nosi promjenu zdravstvenog stanja u odnosu na vršnjake i samim time narušava samopouzdanje oboljele djece i mladih.


– Nakon pandemije imamo porast ne samo novooboljele djece od šećerne bolesti, već i porast psiholoških i psihijatrijskih oboljenja kod mlađe dobne skupine djece. Kao mjera prevencije krećemo već od školskog tima koji skupa radi na detektiranju problema kod osjetljive djece na temelju različitosti njihovog ponašanja, te zatim provodimo evaluaciju i radionice na kojima djecu podučavamo kako se lakše nositi sa životnim događajima.


Gost predavač zadarskih korijena s titulom specijalista pedijatrijske infektologije u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu, doktor Ante Šokota podijelio je svoja iskustva o radu u vrijeme pandemije i posebno naznačio ulogu roditelja u prevenciji i stabilizaciji stanja poručujući roditeljima da što više pričaju sa svojom djecom i nastoje ne prenositi svoje strahove i paniku na njih jer djeca percipiraju osjećajima ne riječima.


– U principu sam danas ovdje isključivo kao dječji infektolog kako bih dao sliku o tome kako je COVID utjecao na stanje djece i što COVID znači za djecu i kako se on kod njih prezentira te utječe na.pojavu anksioznosti u njih. Istina jest da je COVID u velikom broju izazvao pojavu anksioznosti kod djece, što prije pandemije nije bio slučaj. Najugroženija skupina u ovom segmentu su adolescenti, kazao je Šokota dodavši kako se ipak destigmatizacijom anksioznosti može prevenirati u ovoj borbi.


Tribina je organizirana u sklopu EU projekta CUKAR 5.0.