Zadarskim bedemima treba upravljati u skladu s potrebama lokalnih zajednica

Dugo očekivani Plan upravljanja kompleksom zadarskih obrambenih zidina napokon je, iako potiho došao do stadija javnog savjetovanja. Sustavno uređenje kompleksa venecijanskih obrambenih zidina 16. i 17. stoljeća već dugi niz godina zazivaju i stručnjaci i građani. Prvi zbog potrebe da se zidine čim prije sustavno zaštite, a drugi kako bi se donošenjem sustavnog plana zaštite i korištenja ovog povijesnog kompleksa napokon stalo na kraj opasnim vratolomijama i druženjima na zidinama, koji su prošlog ljeta još jednom završili pogibijom mladog Irca koji je u Zadar došao na ljetovanje, a skončao na »izložbi« plastičnih dinosaura.

Očuvanje kulturno–povijesne baštine

Kako stoji u dokumentu Nacrta lokalnog Plana upravljanja »Obrambenim sustavom Zadra« komponentom serijskog svjetskog dobra UNESC-a »Venecijanski obrambeni sustavi 16. i 17.stoljeća: Stato da Terra, zapadni Stato da Mar«, koju je za Grad Zadar izradila tvrtka Urbanex, plan upravljanja vidi se kao fleksibilna kombinacija strategija i razvojnih ideja za svjetsko dobro, ali i kontaktne zone, kao i njegova šireg okruženja, koje je nužno implementirati u skladu s potrebama lokalnih zajednica, pri čemu je važno u obzir uzeti kvalitetu života i cjelokupni okoliš unutar okvira održivog razvoja.

Glavni poticaj izradi Plana upravljanja jest upis obrambenog sustava grada Zadra na Listu svjetske baštine u sklopu serijske nominacije obrambenih sustava Republike Venecije 16. i 17. st.: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar, zbog čega je prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara potrebno izraditi Plan upravljanja za svjetsko dobro.

U dokumentu se dalje navodi kako je u pripremnoj fazi izrade Plana upravljanja provedena detaljna sektorska analiza koja se sastoji od pregleda sustava upravljanja svjetskim dobrom, obrade demografskih podataka, analize prostora sa sociološkog i kulturološkog aspekta, obrade dostupnih podataka za utvrđivanje gospodarskog karaktera šireg prostora, pregleda stanja upravljanja posjetiteljima, utvrđivanja stanja okoliša, mobilnosti građana i potencijalnih rizika te pregled potencijala za zeleni razvoj. Budući da se kao jedan od istaknutijih izazova naglašava upravljanje posjetiteljima, uz Plan upravljanja izrađuje se i Akcijski plan upravljanja posjetiteljima.

Upravljanje brojem posjetitelja

Što se tiče same zaštite zidina, u dokumentu se navodi kako je svojstvo kulturnog dobra za kulturno – povijesnu cjelinu grada Zadra utvrđeno Rješenjem Ministarstva kulture iz 2007. godine kojim se određuju i obuhvati zona »A« i »B«. U obuhvatu »A« zone nalazi se središte povijesne jezgre s episkopalnim kompleksom, antičkim forumom, samostanskim kompleksom sv. Marije, crkvom Sv. Ilije i zgradom Arheološkog muzeja, dok je opseg zone B istovjetan arealu zaštićene kulturno – povijesne cjeline grada Zadra. Zadarske su zidine u vlasništvu Grada Zadra, izuzev privatnog vlasništva određenih komercijalnih prostora na bastionima, Muzeja antičkog stakla koji je u vlasništvu Republike Hrvatske te srednjih škola u Perivoju Vladimira Nazora koje su u vlasništvu Zadarske županije. Gradskim zidinama upravlja Grad Zadar, dok je Konzervatorski odjel u Zadru za područje Zadarske županije ovlašten za provedbu mjera zaštite i očuvanja baštine te osiguranja provođenja svih propisa kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Zidine su godinama jedan od najprepoznatljivijih simbola grada koji su unatoč svojoj ljepoti i povijesnoj važnosti nerijetko omiljena lokacija mladima za opijanje i druženja, zbog čega je u nekoliko navrata zabilježeno i da su ljudi padali sa zidina. Posljednji je slučaj onaj mladog Irca koji je prošlog ljeta smrtno stradao u padu za zidina. Zbog toga su građani još jednom digli glas i zatražili da se zidine propisno ograde kako do takvih nesreća više ne bi došlo. Sve u svemu, Nacrt Plana upravljanja zadarskim zidinama donosi sveobuhvatnu viziju budućnosti ovog važnog povijesnog kompleksa koji živi i diše zajedno s Gradom i koji je pod stalnim utjecajem turističkih i gospodarskih kretanja na području grada. Pogađa ga i prevelika masa turista koji se ljeti šeću povijesnom jezgrom, klimatske primjene, nepropisno odlaganje otpada i nebriga lokalnog stanovništva.