Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

7 C°

ZDRAVA HRANA

Nakon lovostaja srdela stigla na ribarnice, manja je nego se očekivalo

Autor: Đurđa Baljak

23.02.2023. 14:51
Nakon lovostaja srdela stigla na ribarnice, manja je nego se očekivalo

Foto: Đurđa Baljak



Prošle godine tijekom Badnjaka započeo je lovostaj na malu plavu ribu, a završio je 15. veljače. S obzirom na činjenicu da su ribarnice neko vrijeme nisu imale u ponudi plavu ribu, odlučili smo posjetiti središnju gradsku ribarnicu i saznati iz prve ruke kakva je situacija po tom pitanju.


– Srdela je konačno stigla prije tri dana! Međutim, očekivali smo kako će biti nešto veća, ali dobro što je tu je. U petak je bila nešto veća navala kupaca, a u subotu i ponedjeljak nešto manja. Prije završetka lovostaja ljudi su često tražili malu plavu ribu što zbog pristupačne cijene, što zbog toga što predstavlja zdravu namirnicu, kazala je prodavačica ribe Sandra Miočić, a na njezine riječi se nadovezao kolega Tihomir Brala koji se složio kako su srdele manje nego što je to uobičajeno.


– Situacija je nešto lošija jer se plava riba nije uspjela oporaviti s obzirom na to da je došla do točke kada je oporavak spor i težak. Naime, plava riba nema što jesti zato što feral uništava sav plankton. Kupci su cijelo vrijeme lovostaja tražili plavu ribu, a ponajviše srdelu. Međutim, podjednako kupuju i bijelu ribu, možda čak i više, ističe Brala.


Riblje vrste u prelovu




Podsjetimo, lovostaj predstavlja zabranu ulova ribe prema propisanom razdoblju s ciljem očuvanja ribljeg fonda. Zabrana se u prvom redu odnosi na razdoblje kada se ribe mrijeste, a kada je ujedno i pojačana njihova potreba za hranjenjem. Specifičnost plave ribe ogleda se u karakterističnim srebrnastim prugama na leđima i bočnim stranama što joj daje plavičasti odsjaj.



Glavni predstavnici ove skupine riba su inćun, srdela, girica, iglica, a u odnosu na bijelu ribu sadrže veći udio masti. Mala plava riba predstavlja najvažniju granu ribarstva u Hrvatskoj, a nerijetko se osim konzumacije, koristi i prilikom uzgoja tune.


Inače, u Jadranskom moru su, prema podacima, od ekonomski značajnijih pridnenih vrsta u prelovu i dalje trlja blatarica, kozica, škamp i list, a posebno ugrožen je oslić, čija je razina ribolovne smrtnosti sad već i do tri puta veća no što bi trebala biti. U prelovu su već godinama i dvije ekonomski ključne vrste male plave ribe, srdela i inćun.


U dijelu Jabučke kotline već godinama se, pak, štite ribarski resursi. Jabučka kotlina nazvana je prema vulkanskoj hridi smještenoj u središnjem dijelu Jadrana te obuhvaća oko 10 posto Jadrana.


Zemlje regije usvojile su višegodišnje planove upravljanja za održivo iskorištavanje pridnenih i malih pelagičnih stokova u Jadranskom moru kako bi osigurale održivost ribolovnih aktivnosti usmjerenih na te resurse.


Zaštita Jabučne kotline


– Mjera zaštite do sada se pokazala vrlo uspješnom i pridonijela je oporavku populacije oslića i škampa uz niz drugih morskih organizama, na zadovoljstvo ribara, znanstvenika, nevladinih organizacija i Uprave za ribarstvo, rekao je Mosor Prvan, predstavnik organizacije za zaštitu prirode WWF-a pri Općoj komisiji za ribarstvo Mediterana (GFCM).


U sve tri zone u Jabučkoj kotlini trajno je zabranjen ulov pelagičnih vrsta, srdele i inćuna.


Taj tip ribolova prije nije bio pod regulacijom zato što je ovo područje najvažnije za rast i mrijest pridnenih vrsta. Međutim, s obzirom na generalno stanje sitne plave ribe u Jadranu koje i dalje pokazuje prelov, krenulo se sa smanjivanjem ribolovnog napora i te vrste.



Nadalje, u zonama B i C konkretno je definirana mogućnost ribolova, koji alati se mogu koristiti, kada i u kojem trajanju se može ribariti te s kojim naporom. U zoni C je također reguliran rekreacijski ribolov.


U zonama B i C u Jabučkoj kotlini, u kojima je dozvoljen ribolov, ipak postoji lovostaj u periodu od 1. rujna do 31. listopada i to za sve alate, i gospodarske i sportsko-rekreacijske. Dozvoljeni tipovi ribolova u gospodarskom ribolovu su mreže stajaćice, koće, pridneni parangali i vrše.