Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Bunja traži promjene

Polasci trajekta na liniji Biograd - Tkon izvan sezone destimuliraju zaposlene otočane

Autor: Vanja Mirčeta

25.02.2023. 11:55
Polasci trajekta na liniji Biograd - Tkon izvan sezone destimuliraju zaposlene otočane

Foto: Arhiva ZL



Vijećnica SDP-a Vedrana Mišković u sklopu aktualnog sata 11. sjednice Županijske skupštine pitala je kako je moguće da Općina Sv. Filip i Jakov kao investitor, na plaži Morovićka u Turnju koja se nasipava, unutar područja pomorskog dobra (UPU OPT) pravi temelje za kafić.


– Svaka zgrada, bez obzira na katnost i namjenu mora biti u skladu s prostornim planom, a odredba prostornog plana (UPU obalnog pojasa naselja Turanj) koja se odnosi na ovu zonu (R3) glasi: »Na plažama se ne dopušta gradnja građevina.


Omogućuje se postavljanje tuševa, kabina za presvlačenje i osmatračkih platformi za spasioce koje moraju biti izvedene u potpuno montažnoj konstrukciji koja omogućuje njihovo brzo i trajno uklanjanje.« Na Informacijskom sustavu prostornog uređenja nije vidljiva prijava građenja niti bilo kakav akt za gradnju, a i montažne su zgrade građevine.




Na mjestu gradnje nema gradilišne ploče, ne znamo na koju se odredbu Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima investitor poziva, na temelju kakvog projekta, ako već nije ishođena građevinska dozvola.


Tu svakako, u najmanju ruku, ima posla za građevinsku inspekciju, naglasila je Mišković pojašnjavajući kako se radi o području Turnja u kojem, mahom starosjedioci, baziraju svoju ponudu smještaja u apartmanima i malim kampovima na ugodnom ambijentu u kojem ništa ne remeti večernji i noćni odmor, što bi se otvaranjem kafića promijenilo, a njihovi prihodi bili ugroženi.


Ima posla za građevinsku inspekciju


Zadarski župan Božidar Longin odgovorio je kako ovakve situacije regulira Zakon o pomorskom dobru te da će navode vijećnice Mišković svakako provjeriti s Općinom Sv. Filip i Jakov koja je investitor radova.


Vijećnik MOST-a, Đani Bunja na Županijskoj skupštini ukazao je na problem loše povezanosti otoka Pašmana s kopnom. Prema njegovim riječima sporna je linija Biograd – Tkon izvan sezone, s obzirom da termini polazaka nisu prilagođeni odlasku otočana na posao te povratku s posla.


– Cilj mi je unaprjeđenje trajektne veze što bi znatno olakšalo život zaposlenim otočanima. Zanima me što Zadarska županija može učiniti po pitanju prilagodbe plovidbenog reda, državne trajektne linije broj 432 stvarnim potrebama otočana koji žive na otoku Pašmanu, a rade u Biogradu.


Prema važećem redu plovidbe za 2023. godinu trajektna linija Tkon – Biograd u izvansezonskom razdoblju plovi u 5.30 i potom u 7.25 sati. U razdoblju od 2. lipnja do 1. listopada plovit će i u 6.30 sati. Upravo ovaj termin nedostaje i u izvansezonskom razdoblju i treba ga produljiti na cijelu godinu.


Također, na liniji Biograd – Tkon imamo identičan problem, povratak iz Biograda moguć je u 14.30 i 16.45 sati, a u visokoj sezoni od 30. lipnja do 3. rujna plovit će i u 15.45 sati. Također i ovaj polazak bi trebalo uvesti i u izvansezonskom razdoblju. Dakle, govorimo o polasku na posao s otoka Pašmana u Biograd i o povratku na otok.


Zaposleni otočani zahvaljujući ovakvom plovidbenom redu na čekanje trajekta znaju gubiti puna tri sata i 15 minuta, što je doista destimulirajuće.


Nadalje, opće je poznato da mnogi otočani zbog toga ne koriste trajekt, već svoja plovila kako bi se prebacili na kopno i mogli stići na posao, istaknuo je Bunja dodajući kako su mnogi otočani zbog ovakvog plovidbenog reda bili prisiljeni odustati od zaposlenja jer je na ovakav način teško ostvariti pravo na rad.


Župan Longin podržao je inicijativu vijećnika Bunje te istaknuo kako će ju svakako proslijediti Agenciji za obalni linijski pomorski promet te Jadroliniji.


Neuvjetni komunalni vezovi


Helena Mikulandra, vijećnica SDP-a dotaknula se izrazito lošeg stanja komunalnog veza u Šimunima na otoku Pagu. Istaknula je kako je Županijska lučka uprava preuzela upravljanje nad tom lučicom te poslala ugovore za komunalne vezove bez da su osigurali minimalne uvjete – sidreni sustav ili užad.


– Zašto su ugovori podijeljeni bez osigurane osnovne infrastrukture? Što se tiče cijena komunalnih vezova, za većinu lučica one su skočile i do 100 posto, dok ste se vi župane netom prije, lokalnim medijima govorili da ste protiv takvih poskupljenja. Razumljivo je to za one u čiju infrastrukturu je ulagano, no u mnoge nije, npr. Novigrad i mnoge manje lučice.


Pritom je zanimljiva prioritizacija ulaganja Županijske lučke uprave. Npr. uloženo je 300 tisuća kuna za popravak dva mula na otoku Škarda koji broji ukupno nula stanovnika, dok se komunalni vezovi u naseljenim mjestima urušavaju. Zašto je tome tako, pitala je Mikulandra.


Župan je naglasio kako Županijska lučka uprava dobro gospodari lučkom infrastrukturom u koju je u posljednjih pet godina uloženo 250 milijuna kuna.


– Imamo veliki pritisak na komunalne vezove. Ako je cijena veza po dužnom metru 100 kuna, onda je to primjerice za brod od pet metara na godišnjoj razini 500 kuna. Do sada smo imali situaciju da se vez plaćao 50 kuna po dužnom metru, što je bilo ispod svake razine.


Često se ističe kako je pritisak na komunalne vezove velik, da su cijene veće svakako bi bio manji. Moramo uvesti reda u korištenju pomorskog dobra i omogućiti da komunalni vezovi služe našim građanima, a ne u komercijalne svrhe, zaključio je župan Longin.