Zubčić ponovno aktualizirao pitanje gradnje LIOQA Resorta na otoku Ugljanu

Na današnjoj sjednici Županijske skupštine održane u poduzetničkoj zoni Grabi u Poličniku, SDP-ov vijećnik Jure Zubčić aktualizirao je pitanje gradnje LIOQA Resorta na otoku Ugljanu u Općini Preko iza kojeg stoje slovački investitori.

Ukazao je na sumnjivu povijest predstečajnih nagodbi i stečajeva u kojima je 40 tisuća metara četvornih u uvali Guduće s kreditom Mariborske banke kupio Ljoka Projekt, da bi se nakon financijskih problema u koje je upala ova tvrtka proveo skraćeni stečajni postupak što je protivno zakonu jer se skraćeni stečajni postupak može provesti nad poduzećima koji nemaju zaposlenih i imovine, dok Ljoka projekt ima prije spomenutu nekretninu.

Naknadno se utvrđuje postojanje tog terena u vlasništvu te se ponovno otvara stečajni postupak kojeg na postupanje dobiva kolega čovjeka koji je vodio i skraćeni stečajni postupak, a na javnoj dražbi zemljište kupuje Investment Group za 16,4 milijuna kuna.

– Nakon toga saznajemo da Nova kreditna banka Maribor ustupa svoja potraživanja prema Ljoka projektu od 54 milijuna kuna poduzeću Sitno Holdingu. Znate što je slučajnost? Što je isti osnivač Sitno holdinga i Investment group-a. Čovjek je dakle, dva puta platio istu stvar.

Zatim Općina Preko na Badnjak 2020. godine donosi urbanistički plan zone Ljoka, nakon što je iste godine prodala susjedno zemljište od 77 tisuća kvadrata istom tom Sitno holdingu. Naknadno Sitno Holding traži i dobiva izmjenu urbanističkog plana Mačjak – Šumljak kojim se umjesto jedinstvene katastarske čestice omogućava umjesto turističkog naselja parcelacija i izgradnja privatnih vila, dakle bez ikakvih pogodnosti za lokalno stanovništvo.

Građevinska agresija se uistinu događa uz podršku HDZ-ovih lokalnih moćnika koji im pogoduju između ostalog izglasavanjem nepovoljnih urbanističkih planova na štetu građana. Zadarska županija ne poduzima ništa da spriječi ovu agresiju na obalu, dok investitor oglašava plažu s “Truly private, truly yours”.

Znate li župane tko i s kojim interesom pogoduje slovačkim investitorima, upitao je zadarskog župana Božidara Longina, Zubčić.

Njegovo drugo pitanje upućeno županu krenulo je s konstatacijom kako je upravo on nedavno izjavio da je naše more rudnik zlata kojeg s posebnom pažnjom treba čuvati, poglavito od zagađenja. Stoga je upitao župana zašto luka Gaženica nema pumpnu stanicu za prihvat otpadnih voda s brodova, odnosno sivih i crnih voda, a što bi trebala imati prema Uredbi o uvjetima koje moraju ispunjavati luke otvorene za javni prijevoz.

– Kada uzmemo tu činjenicu u obzir i kada pogledamo kretanja posljednjih mjeseci brodova Jadrolinije putem “Marine traffic” vidimo da se ti brodovi mjesecima nisu udaljili tri nautičke milje od kopna. Prema MARPOL konvenciji kojoj je i Hrvatska potpisnica određeni su uvjeti za ispuštanje otpadnih voda u more.

Količina klora, bakterija, pH i ostali parametri. Međutim, i da su zadovoljeni svi ti parametri, u što opravdano sumnjamo, i dalje nije zadovoljena udaljenost od 3 nautičke milje od obale.

Trajekti Jadrolinije sasvim sigurno nepropisno izbacuju otpadne vode u more, a svjedočili smo i pojedinim kruzerima koji to rade nepropisno, upozorio je Zubčić u svom izlaganju ujedno dodajući i činjenicu kako se od tamo obećanih tisuća radnih mjesta sve svelo na svega nekoliko desetaka zaposlenih.

Župan Longin je na ovo vijećničko pitanje odgovorio kako nema saznanja o nepravilnostima oko ispuštanja otpadnih voda iz brodova te uputio vijećnika Zubčića ako ima saznanja o istima da ih prijavi nadležnoj instituciji.

– Znam da se intenzivno radi na sustavu Aglomeracije te bi i Luka Gaženica trebala biti povezana sa sustavom. U projektu je i izgradnje stanice za prihvat otpadnih voda, istaknuo je Longin.