Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Predstavljena monografija

Marginalizacija djece s teškoćama najviše šteti društvu u cjelini

Autor: Alen Plahinek

02.12.2022. 17:34
Marginalizacija djece s teškoćama najviše šteti društvu u cjelini

Foto: Sveučilište u Zadru



Monografija “Djeca s teškoćama u inkluzivnom vrtiću i školi”, autorice prof.dr.sc. Smiljane Zrilić sa Sveučilišta u Zadru, predstavljena je danas na Sveučilištu. Ova knjiga će uvelike olakšati rad učiteljima i odgojiteljima prilikom rada s djecom s poteškoćama. Predstavljanju su nazočili učenici, studenti te brojni profesori i odgojitelji u vrtićima.


Govoreći o knjizi autorica je upozorila kako se integracija i inkluzija često poistovjećuju, ali one nisu isto.


– Daleko smo odmakli od same integracije gdje je naglasak bio na modelu deficita i idemo prema socijalnom modelu, gdje uvažamo potrebe i različitost svakog djeteta i čovjeka koji živi u našem okruženju. U ovom je poglavlju pojašnjeno što je integracija i zašto je inkluzija posebno važna. Integracija nije dovoljna bez inkluzije, dijete je potrebno pohvaliti, potaknuti da bude aktivno u onim područjima u kojima je uspješno. Nastojimo imati što više kolegija koji će proširiti kompetencije odgojiteljima i učiteljima. Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja nisu samo djeca s teškoćama, odgojitelji, učitelji, sami roditelji te djece, nego i šira društvena javnost koja je na sreću promijenila svoje negativne stavove koji su nekada postojali i danas na drugačiji, bolji način gledamo prema djeci i osobama s nekim poteškoćama. Većina zakona, propisa i članaka dobro je posložena, no na kraju sve ostaje na učiteljima i odgojiteljima koji će to implementirati u praksi, kazala je autorica Zrilić nastavljajući sa sljedećim poglavljima u kojima su objašnjene sve poteškoće.


“Smajlići” uzrokuju probleme




– Danas kada djeca krivo izgovaraju neke glasove, možemo raspravljati o tome kako djeluju svi novi mediji koje djeca koriste i sve manje verbalno komuniciraju. Komuniciranje kod djece se svodi na “smajliće” koji su napravljeni kao neki zadani oblici koje više ni ne pišemo, a kamoli da razgovaramo. Moje je mišljenje da jako puno utječe na nevjerojatnu pojavnost poremećaja govora, a samim time i teškoće izražavanja i razumijevanja, kazala je Zrilić.


Obraćajući se okupljenima prorektor Sveučilišta Zvjezdan Penezić poručio je kako je jedan od stalnih izazova s kojima se učitelji suočavaju na svim razinama uključivanje učenika s posebnim potrebama u redovne razrede, a ova knjiga je praktični vodič za to.


– Mi u visokom obrazovanju svakodnevno smo suočeni s pitanjima uključivanja studenata s nekim posebnim potrebama u redovnu nastavu. Ponosni smo da naše Studentsko savjetovalište  sudjeluje u aktivnostima uključivanjima studenata u redovite aktivnosti te im pruža sve oblike pomoći da bolje savladaju svoje nastavne obveze, rekao je Penezić, dok je recenzentica monografije, prof. dr.sc. Vesnica Mlinarević, dekanica Kineziološkog fakulteta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku naglasila kako je ovo djelo bilo potrebno najviše za učitelje i odgojitelje.


Poseban pristup


– Djeci i učenicima s teškoćama potrebna je posebna podrška kako odgojitelja i učitelja, tako i stručnih suradnika, ali i njihovih vršnjaka i roditelja. Njima je potreban poseban pristup u odgojno-obrazovnom okruženju, metodička i sadržajna prilagodba kako se teškoće ne bi manifestirale u tolikoj mjeri da djeluju na školski uspjeh. Odnos prema toj djeci uvelike se mijenjao tijekom povijesti i ovisio je o brojnim čimbenicima u kojima se određeno društvo našla, kazala je svom govoru recenzentica Mlinarević.


Pročelnica Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić napomenula je, pak, kako je u ovoj knjizi istaknuta uloga djece s teškoćama u kontekstu kategorije posebnih obveza i potreba.


– Djeca s teškoćama nisu jedina koja spadaju u sustav posebnog odgoja i obrazovanja i posebnih zahtjeva. Važno je naglasiti kako je kroz cijelu knjigu jasno iskazana potreba prihvaćanja različitosti kao poticaja, a ne prepreke u odgojno-obrazovnom radu i to je njena najveća vrijednost. Nitko nije važniji od nekog drugog, jer svi smo mi dio jednog velikog lanca, gdje je potrebno da svatko bude dio tog lanca kako bi bili uspješni, zaključila je Karamatić Brčić.