Tragom Pappafave Zadrani prošetali povijesnim lokacijama 1910. godine

Kako je Zadar izgledao 1910. godine? U povijesnu šetnju ulicama grada u povodu Dana hrvatskih knjižnica i Dana grada Zadra jučer su zainteresirani krenuli tragovima Vladimira Pappafave, najznačajnijeg hrvatskog i europskog pravnog pisca svog vremena, velikog bibliofila i donatora Znanstvene knjižnice.

Grad »gospodin«

Pappafavu je za ovu prigodu još jednom utjelovio turistički vodič Josip Matassi i to u sklopu projekta Adrinetbook kojeg provodi Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA u suradnji sa Znanstvenom knjižnicom u Zadru. Projektom koji je zaživio krajem svibnja ove godine te se kroz prethodne mjesece pokazao izuzetno uspješnim i prihvaćenim.

Priča kreće svojevrsnim igrokazom, unutar prostorija knjižnice, u kojemu Pappafava s Marulićevom Juditom iz 1910. godine »upada« u 2022. godinu te zbunjeno, nakon svog puta, sa zakašnjenjem od samo 112 godina pokušava vratiti knjigu djelatnici knjižnice. Nakon toga, kreće obilazak po najatraktivnijim povijesnim lokacijama grada Zadra.

– Ovo je tzv. »story telling«, odnosno interpretacija kulturne baštine na jedan zanimljiviji, inovativniji i drugačiji način. Držimo se činjenica, ali sve ukomponirano u jednu usporedbu prošlih i današnjih vremena. Ja kao Pappafava dolazim u ovo doba i zbunjen s ovim gradom i svime što se ovdje događa, kakav je to grad danas, u odnosu kakav je grad bio prije, krećemo u šetnju starom gradskom jezgrom da vidimo što se sve tu događalo i što se sve s vremenom promijenilo, a što je isto na tom prostoru, objasnio je svoju ulogu Matassi dodajući kako na kraju donosi zaključak koja su vremena ipak bila najljepša.

– Pappafava je izabran jer je bio drugi najveći donator građe Znanstvenoj knjižnici. Paravia je dao početni fond, dok je Marulićeva Judita došla preko Pappafave, on je također bio pasionirani bibliofil i upravo zbog toga je odabrano njegovo ime. Treba uzeti u obzir da je njegov djed bio prvi gradonačelnik u drugoj austrijskoj upravi u Zadru. Godinu 1910. odabrali smo nasumično, prije ratova je, a na neki način tu mogu dati pregled i onog što se prije dogodilo, a za sve ostalo imam knjigu pomoću koje ću voditi, da mi kaže što je bilo, ono što ja iz perspektive 1910. godine ne mogu znati, znači bombardiranje u 2. svjetskom ratu ne mogu znati, ali mogu vidjeti u knjizi. Naglasak je na kulturi, izgledu grada iz doba Austrije prije bombardiranja dok je još cijela riva bila predivna sa svim zgradama i svojim sadržajima, objasnio je Matassi ističući kako se radi o vremenu kada je grad skinuo oklop i iz jednog vojnika se pretvorio u gospodina čovjeka koji je uživao u životu dok nisu krenuli ratovi.

Šetnja povijesnom 1910. godinom krenula je od Perivoja kraljice Jelene Madijevke, preko Providurove palače na bedeme do Driolijeve palače, zatim do palače Cedulin te preko Kalelarge i Foruma do crkve Gospe od Zdravlja, pored Sv. Frane pa sve do Pozdrava Suncu.

Adrinetbook projekt

Adrinetbook projekt sufinanciran je sredstvima programa INTERREG ADRION u vrijednosti 181.272 eura od čega Europska unija sufinancira 85 posto.

Marijana Senkić-Klapan, v.d. ravnatelja Znanstvene knjižnice istaknula je kako je u ovom turnusu projekt javan, za sve zainteresirane skupine s akcentom na učenike i studente. Smatra da se njime prvenstveno u lokalnoj sredini treba osvijestiti što Znanstvena knjižnica ima, što čuva i što je sve spremna ponuditi na uvid. Ukazala je kako je ovaj projekt nova dodana vrijednost u gradskoj turističku ponudi.

– Danas slavimo Dan hrvatskih knjižnica što je poseban dan za nas knjižničare, odnosno centralna manifestacija koja se odvija u sklopu Mjeseca hrvatske knjige. Ovu turističku turu koja je bazirana na fondu Znanstvene knjižnice, na vrlo vrijednim zbirkama koje mi pomno čuvamo u knjižnici, organizirali smo na način da to poklonimo našim sugrađanima povodom Dana grada Zadra. Ova kulturno – turistička tura zapravo je nastala kao dio projektnih aktivnosti u sklopu projekta Adrinetbook u kojem Znanstvena knjižnica sudjeluje u partnerstvu s AGRRA-om, istaknula je Senkić Klapan i dodala kako je projekt rezultirao imeđu ostalog i ovom turističkom turom koja je prvi put realizirana u svibnju ove godine te je polučila veliki uspjeh, kako struke tako i naše šire javnosti.

– To je razlog zašto smo se odlučili da zapravo i sada povodom Dana grada Zadra našim sugrađanima poklonimo ovakvo jedno vođenje gradom, kako bi doživjeli Zadar kakav je nekada bio. Turistička ruta naziva »La Belle Epoque« temelji se na kulturnoj baštini zadarske knjižnice, a inspirirana je književnim djelima iz prethodnih stoljeća. Projekt smo započeli još prije gotovo dvije godine. Znanstvenoj knjižnici je cilj svoju bogatu kulturnu baštinu prezentirati široj publici. U tom kontekstu mi svoj poseban interes vidimo u mogućnosti da naša bogata baština završi u Europeani, svjetski poznatoj digitalnoj knjižnici. Ovo je novo otvaranje knjižnice prema svim potencijalnim korisnicima, da vidimo što to knjižnica čuva, istaknula je Senkić-Klapan dodajući kako se nada da je ovaj projekt zapravo i novi procvat Znanstvene knjižnice.