U zadnjih deset godina u Zadru posvojeno sedmero djece

U fokusa Hrvata koji su u Zambiji uhićeni zbog navodnog ilegalnog posvajanja djece te činjenice kako su dječji domovi u Hrvatskoj prepuni djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a istovremeno proces posvajanja je dugotrajan i mukotrpan proces, od Martine Čuljak Jovančević, ravnateljice zadarskog Centra za socijalnu skrb, zatražili smo pojašnjenje zbog čega je to tako te je li moguće ubrzati procese posvajanja djece.

Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i regulirano je Obiteljskim zakonom i Pravilnikom o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaju stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaju izvješća o djetetu, vođenju registra o potencijalnim posvojiteljima te načinu vođenja registra o posvojenjima.

Prijava i zahtjev

– Osobe zainteresirane za posvojenje podnose nadležnom Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Na temelju socijalne anamneze, procjene osobnih, obiteljskih čimbenika i čimbenika okruženja od značaja za roditeljske sposobnosti, mišljenja psihologa, preporuke stručnog tima o sposobnostima podnositelja zahtjeva, izrađuje se zajedničko stručno mišljenje. U postupku izdavanja mišljenja obvezno je sudjelovanje u programu stručne pripreme za posvojenje, edukacija, koji se provodi tijekom postupka izdavanja mišljenja, a nakon čega se stječe pravo upisa u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj, navodi Čuljak Jovančević.

Procedura za izdavanje mišljenja, a kasnije i samo posvojenje djeteta vrlo su egzaktno regulirani ranije navedenim pravnim aktima. Kada dijete stekne pravne uvjete za posvojenje (roditelji su preminuli, lišeni su prava na roditeljsku skrb ili daju pristanak na posvojenje), nadležni Područni ured iz registra posvojitelja izabere one za koje procijeni da su najprikladniji za to dijete. Ovisno o dobi djeteta slijedi određeni period upoznavanja i prilagodbe prije službenog zasnivanja posvojenja.

– Kad govorimo o djeci koja su podobna za posvojenje, pojedini predmeti posvojenja traju relativno kratko – do šest mjeseci. Nažalost, okolnosti u životu pojedine djece (obiteljska anamneza, bolest i sl.) su takve da je otežano naći adekvatnog posvojitelja. U javnosti se promiče teza da postupci posvojenja traju dugo. No, trajanje samog postupka zasnivanja posvojenja je gotovo pa zanemarivo u cijeloj priči. Ono što u nekim slučajevima traje dugo su postupci lišavanja roditelja prava na roditeljsku skrb, koji postupci su u nadležnosti suda, objašnjava ravnateljica.

Članak 185. Obiteljskog zakona određuje sljedeće, »dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni, odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.«

– Posljednjih 10 godina posvojeno je sedmero djece iz nadležnosti Područnog ureda Zadar, istaknula je Čuljak Jovančević.

Udomljavanje

Mala je ovo brojka ako se uzme u obzir da stotine djece vape za roditeljskom skrbi.

Posvojiti se može dijete do osamnaeste godine života koje ima ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje i ako je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Dijete koje je navršilo dvanaest godina daje svoj pristanak na posvojenje. Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina.

A razlika između posvojenja i udomljavanja djece je golema, iako i udomiteljskih obitelji u Hrvatskoj manjka.

– Instituti udomiteljstva i posvojenja potpuno su različiti te je svrha tih instituta drugačija, iako je konačni cilj zaštita djeteta koje nema uopće ili nema odgovarajuću roditeljsku skrb. Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta. Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji. Kod posvojenja naglasak je na trajnosti pa se tako posvajanjem kreira trajna povezanost posvojenika i posvojitelja te neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koje iz toga proizlaze. Između ostalog posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika, navodi Čuljak Jovančević.

Tradicionalno udomiteljstvo u nadležnosti Područnog ureda Zadar obavlja tek pet udomiteljskih obitelji, dok ga u nadležnosti Područnog ureda Biograd na Moru i Benkovac obavlja po jedna udomiteljska obitelj.

– Potrebe su velike. Naime, već dulje vremena traje reforma sustava koja ide ka deinstitucionalizaciji sustava smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Dakle, intencija je povećavati broj djece koja su smještena u udomiteljske obitelji. Nedavnim izmjenama Zakona o udomiteljstvu povećane su naknade za rad udomitelja, u tijeku je Nacionalna kampanja s ciljem promoviranja udomiteljstva pa je za očekivati da će se situacija s vremenom mijenjati na bolje, dodaje Čuljak Jovančević.

Adekvatni posvojitelji

Prema članku 216. Obiteljskoj zakona »Centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta, odnosno boravišta posvojitelja dužan je na zahtjev centra za socijalnu skrb koji je donio rješenje o zasnivanju posvojenja pratiti prilagodbu djeteta u posvojiteljskoj obitelji te nakon isteka roka od šest mjeseci od dana zasnivanja posvojenja o tome sastaviti izvješće.«

– Teško je paušalno govoriti o ubrzavanju postupanja u predmetima koji su tako osjetljivi kao što je posvojenje djece. U prvom redu mora se napomenuti da nisu sva djeca smještena u ustanovama socijalne skrbi podobna za posvojenje. Kad govorimo o djeci koja jesu podobna, bilo da nemaju roditeljsku skrb, bilo da su roditelji dali suglasnost za posvajanje, svaki pojedini slučaj zahtijeva individualni pristup. Nažalost, okolnosti u životu pojedine djece (obiteljska anamneza, bolest i sl.) su takve da je otežano naći adekvatnog posvojitelja. Mora se imati na umu da je riječ o specifičnim predmetima u kojima je često potrebno više vremena za provođenje pojedinih radnji, a sve kako bi se postupalo u interesu djeteta, zaključila je ravnateljica zadarskog Centra za socijalnu skrb Čuljak Jovančević.

U javnosti se stječe dojam kako je daleko lakše i brže posvojiti djecu iz drugih država nego u vlastitoj. Istovremeno, podaci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike govore o brojci od 2805 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, od kojih je 1920 smješteno u udomiteljskim obiteljima, a 248 ih koristi uslugu organiziranog stanovanja, te ih je 637 smješteno kod pružatelja usluga za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.