Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

ANTE SJAUŠ O TURIZMU

"Trebamo raditi na kontinuiranoj pozitivnoj promociji turističkih i ugostiteljskih zanimanja"

Autor: Nikolina Lucić

02.02.2023. 16:47

Foto: Luka Jeličić



Turizam je najvažnija grana u Zadarskoj županiji, koja generira veliku dobit i o kojoj ovisi gospodarska stabilnost regije.


Kada se u jednadžbu, u kojoj glavnu ulogu trenutno igra galopirajuća inflacija, vrtoglavi rast cijena i konfuzija nastala nakon prelaska na euro uvede turizam kao glavni faktor gospodarskog prosperiteta regije, neminovno je da na stolici pročelnika županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam sijedi osoba koja ima sveobuhvatnu viziju gospodarskog rasta i unaprjeđenja regije, koja je neodvojiva od uspješne turističke sezone.


Novog smo pročelnika UO–a za gospodarstvo i turizam Zadarske županije Antu Sjauša stoga pitali koja je njegova vizija gospodarskog i turističkog prosperiteta regije, koji su naši najveći problemi u tom sektoru, te kako svoje znanje namjerava usmjeriti ka što boljoj budućnosti regije, koja je kao i cijela zemlja opterećena teretom gospodarske krize.


Slika zadarskog gospodarstva




Sjauš, inače diplomirani pravnik po struci imenovan je vršiteljem dužnosti pročelnika UO-a prošlog proljeća kao treći po redu v.d. u tom odjelu koji je doživio preustroj odlaskom pročelnika Lovre Jurišića. Prije toga je Sjauš radio u Odjelu za pomorstvo te je bio kandidat za ravnateljsko mjesto u dvije županijske ustanove zdravstva.


– Iako je Odjel prošao kroz restrukturiranje i spajanje s državnom upravom, u razdoblju kada se u kratkom roku na poziciji v.d.-a pročelnika izmijenilo troje voditelja, uključujući mene, Odjel je funkcionirao bez problema i zastoja. U ovoj nas godini koja je opterećena krizom i inflacijom očekuju redovite aktivnosti Odjela, koje uključuju programe potpore poduzetnicima kroz subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite do tri milijuna kuna.


Nastavljamo davati i potpore za obrtna sredstva, koje su spasile brojna poduzeća u održavanju likvidnosti i očuvanju radnih mjesta tijekom pandemije. Ne zaboravljamo ni na mikropoduzetnike koje nastavljamo podupirati, kazao je Sjauš, dodavši kako će ove godine po prvi puta početi s provedbom mjere subvencioniranja kamata na stambene kredite za deficitarna zanimanja i obitelji s više članova.


– Nastavljamo i s redovitom mjerom sufinanciranja izgradnje dječjih igrališta, za što smo u proračunu predvidjeli više od 90 tisuća eura. Od prošle godine sufinanciramo i akcije energetske obnove i prelaska na obnovljive izvore energije. Prošle smo godine tako sufinancirali izgradnju fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama, s čime nastavljamo i u ovoj godini, pojasnio je Sjauš i kazao kako će uskoro izaći i novi Javni poziv za potporu turističkim događajima.


– S ovim Natječajem izlazimo početkom godine kako bi na još jedan način pozornost i potrebu organiziranja turističkih manifestacija izvan ljetne sezone stavili u prvi plan. Shodno rastu cijena, kamatnih stopa i dvoznamenkastoj inflaciji pred nama je revizija ugovora s bankama.


Što se tiče potpora poduzetnicima i subvencioniranja stambenih kredita, iznosi će biti ekvivalentni onima iz prošle godine, rekao je Sjauš i dodao kako je Zadarska županija u prošloj godini zabilježila rekordne brojke zaposlenih i smanjenja nezaposlenih.


– Investicijska je aktivnost nužna za osiguranje stabilnosti gospodarstva. Stoga ovim putem želim još jednom istaknuti kako turizam u našem BDP–u sudjeluje s velikih 25 posto. Problem s kojim se suočavamo posljednjih nekoliko sezona je ogroman manjak radne snage u turističkom sektoru, kao i opadajući interes za ugostiteljska zanimanja.


Zato mislim da je kontinuirana pozitivna promocija turističkih i ugostiteljskih zanimanja, i to ne samo menadžerskih, preduvjet neovisnosti domaćeg tržišta rada o stranoj radnoj snazi, naglasio je Sjauš, kojeg smo pitali treba li za predstojeću sezonu povećati kvote uvozne radne snage.


– Biti konobarom ili kuharom nije samo poslužiti piće na stol ili znati ispržiti komad mesa. To obuhvaća širok dijapazon znanja, koji uključuje sve od poznavanja lokalnih eno – gastronomskih tradicija, globalnih trendova u ugostiteljstvu, kao i javnog nastupa i odnosa prema gostu temeljenog na njihovim kulturnim uzusima, poručio je Sjauš, dodavši kako nije uputno paralelno tražiti više stranih radnika, dok domaća radna snaga nije zaposlena.


Budućnost turističke industrije


Zadarska je županija odavno poznata kao atraktivna turistička destinacija, bilo da tražite odmor uz plažu ili pak nezaboravno gastronomsko ili avanturističko iskustvo. No, unatoč svim akcijama da se turiste u većem broju privuče izvan špice ljetne sezone, Zadar, ali i njegova šira okolica i dalje su prvenstveno poznati kao destinacije ljetnog turizma.


Dugo se godina raspravlja o tome kako turiste u razdoblju pred i posezone učiniti svakodnevicom na našim ulicama. Mnogo je načina kako se to postupno, s godinama može postići, a glavni je edukacija kako domaćina, tako i turista o tome da naša regija nudi jednako atraktivne doživljaje i izvan najpopularnijeg dijela sezone. Turizam je, kao glavna gospodarska grana u Zadarskoj županiji, okosnica ekonomskog razvoja regije.


– U budućnosti nam predstoji bolje i kvalitetnije iskoristiti sve potencijale u sektoru obnovljivih izvora energije, kao i poticati poljoprivrednu proizvodnju koja se također naslanja na turizam. Privilegija je lokalnim restoranima moći ponuditi najbolje od domaće poljoprivredne i stočarske proizvodnje, rekao je Sjauš i dodao kako su masovni turizam i sezonalnost veliki problem zadarske regije.


– Dugoročni nam je cilj produljenje turističke sezone uz očuvanje prirodnih i kulturnih resursa. Devedeset posto našeg je turizma, nažalost, koncentrirano u obalnim naseljima, što pred nas postavlja zadatak popularizacije ljepota unutrašnjosti naše regije.


Pred nama su fantastične mogućnosti za obogaćivanje turističke ponude, koje su za razliku od sunca i mora dostupni tijekom cijele godine. Ono na čemu ću definitivno inzistirati je povećanje turističke inspekcije jer se mučimo s dvostrukim problemom, neregistriranja objekata za iznajmljivanje i neprijavljivanja turista, najavio je Sjauš, te naglasio kako bi se većim brojem inspektora smanjio rad na crno te povećala sigurnost u destinaciji.


– Pojavom te nesretne pandemije naše je zaleđe i selo postalo popularnom destinacijom za odmor. Trend izgradnje luksuznih kuća za odmor, koje turistima nude sve komoditete bez odlaska u obalne destinacije, još je jedan način promocije ostatka regije.


Zadarska županija to naravno kontinuirano provodi i projektom »Welcome«, te dodjelom nagrada najzaslužnijim pojedincima. Subvencioniramo turističke kredite za podizanje kategoriziranja turističkih objekata s vrlo malim kamatama na pet godina i s jednom godinom počeka, što je iskoristio velik dio iznajmljivača, poručio je Sjauš, kazavši kako bi najbolji oblik turizma na Zadarsku županiju, shodno našim kapacitetima i kulturno – prirodnom baštinom, bio onaj koji posjetiteljima osigurava nezaboravno turističko iskustvo u okruženju s mnoštvom dodatnih sadržaja.


– Lošija povezanost lokalnih linija sa zaleđem veliki je problem koji koči turiste koji u destinaciju najčešće dolaze niskobudžetnim letovima. Kvaliteta zasigurno smanjuje kvantitetu, jer jedino orijentacija na cijelu regiju može dovesti do jednakomjerne disperzije turista, kazao je Sjauš.


Zadarska županija, pa tako i cijela zemlja godinama su se nakon rata trudili u zemlju čim prije vratiti veće brojke turista. Takav je način hipergradnje novih objekata neminovno vodio tome da Hrvatska prvenstveno postane destinacijom masovnog turizma, za što cijenu plaćamo sada. Svakog su ljeta ulice Zadra, Biograd, Nina, sv. Filipa i Jakova, te mnogih drugih obalnih odredišta krcate turistima koji najčešće odsjedaju u privatnom smještaju. Problem koji nas prati otkako je ubrzane izgradnje i prenamjene smještajnih kapaciteta je neprijavljivanje objekata i turista, što na kraju dovodi do nerealne slike zadarskog turizma, kako po broju kreveta, tako i broja turista koji posjećuju regiju.


Težnja ka cjelogodišnjem turizmu


Cjelogodišnja ponuda zabavnih i turističkih manifestacija prisutnih u svim dijelovima županije jedan je od puteva ka decentralizaciji i odmaku od masovnog turizma. Sjauš je mišljenja kako su zadarsko zaleđe i otoci pravi biseri u našoj kruni.


Masovna prenamjena stanova u apartmane za turiste, što je naročito vidljivo u starim gradskim jezgrama, problem je o kojem se već dugo godina raspravlja i s gospodarske i sa sociološke strane. Neke su se popularne turističke destinacije već odlučile ograničiti izgradnju turističke infrastrukture te ograničiti broj turista koje istovremeno mogu boraviti u starim gradskim jezgrama.


– Nažalost, mislim da to u budućnosti i nas čeka. Kao što svaka javna površina ima svoj kapacitet, tako i cijela infrastruktura jednog grada ili lokalne sredine ima svoj limit. To je jednako socijalno, gospodarsko i infrastrukturno pitanje. Dok god kod nas vlada mentalitet da je lakše iznajmljivati apartman nego raditi, nikada se nećemo riješiti ovog problema, poručio je Sjauš i kazao kako ritam turističkih kretanja ovisi o afinitetima turista, ali i o tome kakav turizam želimo u svojoj zajednici.


– Turizam se treba proučavati kao jedna cjelina sa svojim specifičnostima koje su određene interesima turista, ali i mogućnostima destinacije. Nama fale ekskluzivni sadržaji, kao što su elitni hoteli. No, u razvoju turizma računa treba voditi o tome da se jednake mogućnosti posvete svim turističkim kretanjima.


U planu nam je tako izrada nove Strategije razvoja održivog turizma Zadarske županije, kojom ćemo definirati sve smjernice kretanja budućeg turističkog razvoja, najavio je Sjauš, kojeg smo pitali hoće li će izgradnja elitnog hotela Hyatt i pratećeg stambenog kompleksa u samom srcu zadarske Brodarice u budućnosti prouzročiti daljnji porast cijena nekretnina u Zadru.


– Domino efekt porasta cijena nekretnina, nažalost, ne isključuje da će izgradnja luksuznih kapaciteta, kao i povećanje jedinica za turističku djelatnost dovesti do povećanja cijena nekretnina, rekao je Sjauš, kojeg smo za kraj razgovora pitali kako kontrolirati širenje turizma i ovisnost lokalne ekonomije o turističkim uspjesima.


– Neminovno je da orijentacija na samo jednu gospodarsku granu ekonomiju dovodi u rizičniji položaj, iako turizam nikada u potpunosti neće nestati, čemu smo svjedočili i u vremenu pandemije kada su, unatoč svim ograničenjima, turisti i dalje putovali u Hrvatsku.


S dobrim i kvalitetnim upravljanjem ta gospodarska grana može i hoće opstati i rasti. No, ono što predstoji je osigurati daljnja ulaganja u održive i dugoročne projekte koji će naš stupanj infrastrukturne i poljoprivredne razvijenosti podići na višu razinu, zaključio je Sjauš.


Sezonalnost je najočitije obilježje hrvatskog, pa tako i zadarskog turizma. Ljetni dio godine tradicionalno je vrijeme kada nas posjećuje najviše gostiju, što, osim velikih profita, uzrokuje i velike probleme, prvenstveno prometne i infrastrukturne. Velike gužve i manjak parkirnih mjesta problem su u svakoj većoj urbanoj sredini u županiji.


Komunalna i vodovodna infrastruktura također je pod velikim opterećenjem, čemu smo svjedočili cijelo prošlo ljeto kada su dijelovi županije zbog velikih suša i povećanje potražnje imali problema s vodoopskrbom. Odvodnja otpadnih voda posebni je problem u starim gradskim jezgrama, kao što je zadarski Poluotok, koje su središte turističkog i zabavnog programa.


S takvim pristupom turističkoj industriji neminovno je da stare gradske jezgre izumiru te da se stanovi i poslovni prostori prenamjenjuju u apartmane za turiste, kao i obrte i prodavaonice orijentirane prvenstveno na turiste. Opteretni kapacitet turističke destinacije točka je s kojim se suočavaju svi veliki svjetski turistički centri, a represivnim su mjerama, kao što je ograničavanje broja apartmana ili turista koji istovremeno smiju boraviti u povijesnim jezgrama, pribjegava sve više urbanih destinacija.